Potvrda liječnika o zdravlju, atest vode, kotlovnice, plan evakuacije, potvrda o nekažnjavanju ili nasilju u obitelji – sve to je tek dio papirologije koji je Ljiljana Frdelja morala nabaviti kako bi otvorila obrt za dadilje. 'Potrošile smo, kad bi zbrojile tisuću sati telefoniranja na sva moguća mjesta', kazala je Ljiljana.
Pročitajte i ovo
Iako je obrt otvorila prije šest mjeseci, tek će za nekoliko dana dobiti i dozvolu za rad. 'Još je uvijek nisam dobila, ali ja iskreno se nadam da ću uskoro', kazala je.
Hrvatski registar dadilja još je uvijek prazan. Od ožujka, kada je donesen zakon o dadiljama, otvorena su tek četiri takva obrta, ali još uvijek nisu počeli s radom. U Ministarstvu socijalne politike i mladih podsjećaju da je zadnji pravilnik Zakona o dadljima donesen tek krajem srpnja. 'Ovo je potpuno novi zakon i ne može se očekivati da se u 5 dana cijeli proces završi', kazala je Dubravka Marušić, načelnica Sektora za djecu i podršku obitelji.
>> Čuvanje djece bez dozvole od danas je kažnjivo!
Prema Zakonu o dadiljama, obrt može otvoriti samo educirana dadilja. Dvije su vrste čuvanja - privatno, kada dadilja odlazi u djetetov dom, ili obiteljsko, za najviše 12-ero djece koji dolaze u stambeni prostor dadilje. Kod obiteljskog čuvanja djece potrebno je u potpunosti prilagoditi prostor u kojem djeca borave. Tako ako, primjerice, dadilja ima kuhinju mora nabaviti i dimni dojavljivač na baterije.
Sve to je, tvrde u Ministarstvu, potrebno kako bi se smanjio rizik za djecu. 'Osiguranje svih uvjeta da dijete koje dođe na skrb kod dadilje ima osobu koja je stručno osposobljena i koja ga čuva u sigurnim i zaštićenim uvjetima', kazala je Marušić.
S nadom da će se cijela procedura s vremenom ubrzati i pojednostavniti, dadilje su zadovoljne jer konačno više neće biti dio sive ekonomije.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
