Osim konkretnih izbjegličkih priča, mediji prenose izjavu srbijanskog predsjednika Borisa Tadića da i on očekuje ispriku zbog zločina nad Srbima u Hrvatskoj, kao i zahtjev da hrvatske vlasti intenziviraju potragu za nestalima i procesuiraju krivce za počinjene zločine.
Pročitajte i ovo
'Večernje novosti' navode da je u tzv. Republici Srpskoj Krajini prije početka 'Oluje' 1995. godine živjelo 450 tisuća Srba, da je od 1991. do 1995. godine ubijeno 6.765 Srba, da ih je nestalo 2.670, da ih je u Hrvatskoj procesuirano pet tisuća, te da 500 tisuća Srba 'nedostaje u Hrvatskoj uspoređujući popis iz 1991. i 2001. godine'.
'Hrvatska je uspjela u svojoj namjeri da Srbe potpuno raseli i ne pokazuje iskrenu želju da to promijeni', piše beogradski 'Glas javnosti', navodeći da je u 'detaljno planiranoj krvavoj akciji, uz svesrdnu pomoć i odobrenje SAD-a i Njemačke, sudjelovalo više od 200 tisuća pripadnika Hrvatske vojske i policije'.
>> Mesić Tadiću: 'Hrvatskoj je rat bio nametnut'
>> Tadić: Očekujem od RH ispriku za zločine nad pripadnicima mog naroda
Za nekoliko sati, piše taj list, iz Hrvatske je protjerano više od 220 tisuća Srba, a bilanca toga 'stravičnog' hrvatskog 'blitzkrieg' bila je užasna. Ubijeno je 1.943 Srba, od čega 1.199 civila, 523 žene i 12-oro djece, internirano je više od 3.200 starih i nemoćnih, oko 1.500 ih je zarobljeno, a i danas se 2.500 Srba vodi kao nestalo.
'Politika' u tekstu pod naslovom 'Srbi se i dalje iseljavaju' piše da se 'generalno o povratku Srba u Hrvatsku ne može govoriti', te navodi izjavu direktora 'Veritasa' Save Štrpca da u hrvatskoj Vladi tvrde da se vratilo 126 tisuća Srba, ali da to nije realni broj, već su to ljudi kojima su izdani hrvatski dokumenti, a vratilo ih se između 40 i 50 tisuća.
I ostali mediji prenose izjave Save Štrpca da su 'Srbi i dalje nepoželjni u Hrvatskoj', a tabloidi ističu tvrdnju da Srbima i dalje najveću nevolju predstavlja 'izrazito negativan odnos okruženja, netrpeljivost i mržnja nekadašnjih susjeda', te više od 30 'diskriminatorskih zakona koji su u međuvremenu doneseni'.
'Prema tim aktima, Srbima se ne vraća imovina, već se proglašava državnom. Oni koji se odluče vratiti, a takvih je vrlo malo, žive u najgorim uvjetima, pa čak i u štalama, dok u njihovim kućama uživaju hrvatski bojovnici. Srbi ne mogu završiti gotovo ni jedan pravni posao, knjige su uglavnom uništene, a ako nisu, maltretiranje za najobičniji papir traje mjesecima', piše u ponedjeljak beogradski tabloid 'Kurir'.
