Galerija
Gospodin Hrastić živi u obiteljskoj kući koja je u njegovom vlasništvu, no u prizemlju je zaštićeni najmoprimac koji ima povlašteni status.
"I to je jedna potpuno apsurdna situacija da vi u 21. stoljeću u vlasništvu jedan kroz jedan ne možete biti u posjedu stana u svojoj vlastitoj kući. Cijena koju je država propisala, najma tog stana, znači nalazimo se u centru Zagreba, 96 kuna", objašnjava Josip Hrastić iz udruge Vlasništvo i posjed.
Druga strana medalje su zaštićeni najmoprimci poput gospođe Vojković koja je nedavno deložirana, a u svom stanu je plaćala 40 godina stanarinu i nositeljica je stanarskog prava.
"Ljude je strah gdje će završiti, ja nemam dana da me ne nazove deset do petnaest ljudi i ja ih moram smirivati. Mi smo podnijeli zahtjev kod gospodina premijera s namjerom da mu objasnimo, ovdje se radi o ljudskim pravima", kaže Gordana Vojković iz udruge Hrvatski savez stanara.
"Loše je to što je zakonodavac propustio da u zakonu izjednači bivše nositelje stanarskog prava na stanovima u društvenom vlasništviu s onima u privatnom", kaže odvjetnik Marko Fak.
U pokušaju rješavanja problema, Vlada je ove godine donijela zakon temeljen na presudi Europskog suda za ljudska prava, a danas je predstavljena njegova prva faza - registar stanova sa zaštićenim najmoprimcima.
"Mi smo pripremajući zakon predvidjeli 105 milijuna eura. Međutim, ja mislim da će to biti i više. Znat ćemo točno sada kada definiramo program mjera", kaže Branko Bačić, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Najmoprimci će morati iseliti, a kao rješenje se nudi pet mjera:
1. Nagodba stranaka
2. Isplata zaštićenog najmoprimca
3. Useljenje u stan u vlasništvu države
4. Zamjena stanova između vlasnika i države
5. Država kupuje stan od vlasnika
U Hrvatskoj je takvih oko 1600 stanova i to ponajviše u Zagrebu, Splitu, Rijeci. Prosječna dob stanara je 71 godina pa se postavlja pitanje i kako će ih se premjestiti.
"Ranjivim skupinama, a to su invalidi, osobe starije od 65 godina i socijalni slučajevi, plaćamo troškove selidbe iz tog stana u kojemu su živjeli u neki drugi stan koji smo njemu osigurali, troškove selidbe im plaćamo u iznosu od 1000 eura", dodao je Branko Bačić.
Država računa na 576 praznih stanova koje ima, a gradit će i nove u Zagrebu i Splitu. Iz udruge stanara grada Splita nisu zadovoljni.
"Četiri od tih mjera ovise o volji vlasnika. Broj dva - di je naš novac? Prema zakonu o prodaji stanova koji su bili u društvenom vlasništvu izdvojeno je milijardu i 700 milijuna za rješavanje pitanja zaštićenih najmoprimaca, socijale i invalida Domovinskog rata - ni lipe nije potrošeno u tu svrhu", kaže Iva Tukić iz udruge stanara grada Splita.
Zakon bi trebao krenuti u provedbu početkom 2025.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
-
Najavio pravnu borbuNekad uspješni poduzetnik, danas deložiran iz stana: "Sve su mi oduzeli. Dug je najedanput narastao"
-
Nakon napadaNe može se zaustaviti širenje radijacije: Teško oštećena nuklearka Černobil
-
Policija na nogamaVIDEO Strava u susjedstvu: U obiteljskoj kući pronađena tri tijela, otkriveno što su policajci zatekli pored mlađeg muškaraca
