Navodi kako je 1991. stradalo 590 naselja u 57 općina od kojih je 35 do temelja uništeno, dok su 34 pretrpjela teška oštećenja (među njima su veći gradovi kao Vukovar, Vinkovci, Osijek, Pakrac, Gospić, Dubrovnik, Karlovac i dr), a da je počinjena šteta te godine procijenjena na oko 3,2 milijarde američkih dolara. Od općina koje nisu okupirane najviše stanova je stradalo u općinama Osijek (20.500 ili oko 34 posto stambenog fonda), Vinkovci (12.980 ili oko 41 posto), Pakrac (8100 ili oko 76 posto), Slavonski Brod (7475 ili oko 21 posto), Karlovac (6633 ili oko 22 posto), Nova Gradiška (6624 ili oko 33 posto), Valpovo (5775 ili oko 49 posto) i Novska (2984 ili oko 35 posto).
Ubijeno više od 4 tisuće civila
Po podacima Odjela za informiranje Ministarstva zdravstva iz 2000., u Hrvatskoj je tijekom Domovinskog rata poginulo, ubijeno ili umrlo od posljedica ranjavanja ukupno 4137 civilnih osoba. U taj broj tada još nisu uključeni poginuli civili ekshumirani i identificirani iz masovnih i pojedinačnih grobnica te poginuli civili na privremeno okupiranom području Hrvatske. Te kategorije stradalnika procjenjuju se na još ukupno 2468 civilnih žrtava, pa bi ukupni broj smrtno stradalih civila iznosio 6605.
>> Ima li Hrvatska heroje?
>> Domovinski rat u slikama
Po privremenom popisu osoba poginulih u agresiji Srbije, odnosno JNA i srpsko-crnogorskih postrojbi na RH, kojeg je usporedbom, dopunom i objedinjavanjem podataka iz različitih izvora izradila Uprava za zatočene i nestale Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti RH, u Hrvatskoj je tijekom Domovinskog rata smrtno stradalo 12.213 hrvatskih branitelja i civila. Popis nije obuhvatio osobe koje su vođene kao nestale, osobe koje su poginule u neprijateljskim postrojbama, odnosno poginule Srbe na okupiranom području RH.
Stradali JNA borci
Uprava za zatočene i nestale do prosinca 2009. otkrila je 143 masovne i više od 1400 pojedinačnih grobnica žrtava srpske agresije.Iz njih su ekshumirani posmrtni ostaci 3752 osobe, od kojih je 3180 identificirano i uvršteno u privremeni popis poginulih. Ekshumirani su i posmrtni ostaci 782 osobe, uglavnom pripadnika srpskih postrojbi i civila, poginulih 1995. na privremeno okupiranom hrvatskom području, koje su bile pokopane u zajedničkim grobnicama. Do prosinca 2009. identificirano je njih 456.
Po privremenom popisu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata iz prosinca 2009., temeljenom na istraživanju dokumenata pobunjenih Srba, na privremeno okupiranom području RH smrtno je stradalo ili se vodi kao nestalo oko pet tisuća osoba, među kojima je i njih najmanje 400 nesrpske narodnosti. U ukupnom broju smrtno stradalih je oko 70 posto 'boraca' (pripadnici JNA, odnosno 'Srpske vojske Krajine', 'milicije Krajine' i ostalih srpskih paravojnih postrojbi), te oko 20 posto civila Za oko deset posto smrtno stradalih osoba nije pouzdano utvrđen status.
Navedena su imena 402 poginule djece i to nije njihov konačan broj. Istodobno, ranjeno je 1044 djece. Bez jednog roditelja ostalo je 5497 djece, a 74 djece je ostalo bez oba roditelja.
402 poginule djece
U jedinstvenom popisu međuresorne Radne skupine za izradu Registra djece poginule uslijed ratnih razaranja u Republici Hrvatskoj navedena su imena 402 poginule djece, uz napomenu da to nije konačan broj poginule djece u Domovinskom ratu. Istodobno, ranjeno je 1044 djece. Bez jednog roditelja ostalo je 5497 djece, a 74 djece je ostalo bez oba roditelja.
Po podacima Stožera saniteta Ministarstva zdravstva koji je od samog početka rata vodio registar ranjenika zaprimljenih u svih 58 zdravstvenih ustanova koliko ih je sudjelovalo u zbrinjavanju ranjenika, tijekom Domovinskog rata ukupno je ranjeno 30.578 osoba. Od toga čak 7169 civila, 21.959 hrvatskih branitelja, 58 pripadnika mirovnih snaga UN-a i 613 neprijateljskih vojnika. Za 779 ranjenika nema podataka o pripadnosti, ali se za većinu njih može utvrditi da su pripadali neprijateljskim jedinicama. (Hina)
Penava poručio
Jedna osoba mrtva
Eksplozija u Kninu
