Otac Mile Rončević: "Ne želimo i ne možemo reći da je sve OK i gotovo jer to jednostavno ne možemo znati"

"Humanitarni rad u svijetu, gdje uopće postoji, "privilegija" je bogatih obitelji, a kod nas se ljudi povremeno odreknu ručka da pomognu drugima. To je kapital veći od bilo koje love i privilegija koja pokazuje da smo kao društvo još uvijek Ljudi. Mnoge su druge države i nacije u 'razvoju i napretku' društva tu najbitniju odrednicu humanosti izgubile", napisao je Marin Rončević, Milin otac, na Facebooku i zahvalio svima koji su sudjelovali u akciji za spas njegove kćeri Mile, koja se od akutne megakariocitne leukemije liječila u SAD-u kod tima vrhunskih onkologa. Liječenje je stajalo više od 2,3 milijuna dolara, što je oko 14,6 milijuna kuna. Za Milino liječenje Hrvati su prikupili više od 37 milijuna kuna, a njezini su roditelji viškom novca osnovali zakladu za pomoć djeci kojoj su potrebna sredstva za skupa liječenja u inozemstvu. Mila je tijekom liječenja prošla tešku transplantaciju i oporavila se bez komplikacija, a svoj oporavak sada napokon nastavlja kod kuće.

Pročitajte i ovo Bolji ishodi liječenja Dobre vijesti za onkološke pacijente! Personalizirano liječenje tumora od sada i u Hrvatskoj Borba s vremenom Otac malene Mile koja umire od leukemije za Dnevnik Nove TV: "Moramo se boriti, ljudi se odriču svojeg ručka kako bi pomogli mojem djetetu"

"Što se nas tiče, nažalost, pretjerano pozitivnim pričama i ushitima (još) nema mjesta. Mila je i dalje u vrlo visokom riziku od infekcija, narednih pet godina u povišenom riziku čak i povrata bolesti, još godinu dana može razviti i kronični GVHD... Ne želimo nikog zamarati s time, a naravno da se nadamo i vjerujemo da se ništa od navedenog neće dogoditi. Isto tako, ne želimo i ne možemo reći da je sve OK i gotovo jer to jednostavno ne možemo znati".

Objavu Marina Rončevića prenosimo u cijelosti:

"Pišem ovako jer ne mogu svakome odgovoriti pojedinačno, ne stižem, a interes (posebice medija) zaista je velik. Još jednom hvala svima na svemu učinjenom - obitelji, prijateljima, medijima, svim poznanicima, a posebno nepoznatim ljudima koji su se uključili u akciju i pomogli nam da Milu odvedemo na liječenje koje je (za sada) prošlo vrlo uspješno i rezultiralo našim povratkom kući. Mi smo vam neizmjerno zahvalni i još pod najvećim dojmom ove nevjerojatne priče o empatiji i zajedništvu. Nadam se da će se taj moment nastaviti kad Zaklada potroši sredstva i kad bude potrebna pomoć za drugu djecu. Ja sam 100 % siguran da hoće jer sam osobno vidio tu slogu i zajedništvo nekoliko puta i toga nema nigdje u svijetu. Takve priče nam zaista služe na čast jer je humanitarni rad u svijetu, gdje uopće postoji, 'privilegija' bogatih obitelji, a kod nas se ljudi povremeno odreknu ručka da pomognu drugima. To je kapital veći od bilo koje love i privilegija koja pokazuje da smo kao društvo jos uvijek Ljudi. Mnoge su druge države i nacije u 'razvoju i napretku' društva tu najbitniju odrednicu humanosti izgubile.

Što se nas tiče, nažalost, pretjerano pozitivnim pričama i ushitima (još) nema mjesta. Mila je i dalje u vrlo visokom riziku od infekcija, narednih pet godina u povišenom riziku čak i povrata bolesti, još godinu dana može razviti i kronični GVHD... Ne želimo nikog zamarati s time, a naravno da se nadamo i vjerujemo da se ništa od navedenog neće dogoditi. Isto tako, ne želimo i ne možemo reći da je sve OK i gotovo jer to jednostavno ne možemo znati.
Što se tiče istupa u medijima, oni više nisu u najboljem interesu djeteta. Mislim da smo stvarno bili fer, čak i kad je bilo najteže, i o tijeku i načinima liječenja pravovremeno obavještavali javnost. Tko ima dvojbe, nije pratio slučaj, što je potpuno prihvatljivo i normalno, ali nije i ne može biti naš problem i obveza. Sve bitno rečeno je na Božić 2019. Isto tako, sve vezano za rad Zaklade potpuno je transparentno i dostupno svima koji na to imaju pravo. Imena djece koja se obrađuju i njihove bolesti, kao i načini liječenja, poznati su većem broju liječnika koji donose odluke i sudjeluju u radu Zaklade. U dogovoru s knjigovođom i pravnicima napravit ćemo i izvještaj u kojem će se, koliko je dopušteno da se ne ugroze prava djece, još jednom navesti svi izdaci. Ponavljam, 100 % troškova išlo je isključivo u liječenje djece i dopuštene povezane troškove, o čemu sam se također izjasnio nedavno. Ovom prilikom molim i korisnike pomoći da se slobodno jave medijima i da ispričaju svoju priču, možda će svojim istupom potaknuti neke ljude da se jave za pomoć ili pokrenuti neki novi val dobrote.

Izjave za medije, kao obitelj, nećemo davati, ne zato što smo bezobrazni, nezahvalni ili nešto treće, nego zato što zaista više nemamo što reći. Naš život nije meksička sapunica, nego drama, a akteri su prije ove priče - vlastitim izborom - bili potpuno anonimni ljudi, s izuzetkom mog oca. Znam da više ne možemo biti potpuno anonimni, ali smatram da smo potpuno nebitni i da smo rekli sve što javnost zanima. Sve povrh toga zaista jest politikanstvo i neke komentare (da sam znao da će biti popraćeni u medijima na takav način) nikad ne bi dao. Mea culpa. Ispričavam se svima koje je to povrijedilo, ali ostajem pri svojim stavovima (odsad uvijek samo za sebe).

Ostajemo pozitivni, apolitični, poluanonimni i potpuno nebitni svima, osim korisnicima Zaklade. Hvala svima još jednom! BB"