Vlada čini se odustaje i od poreza na nekretnine. A njegovo uvođenje obećavala je i Europskoj komisiji. Za dva mjeseca Komisija će ponovno proći kroz reforme koje Vlada - je ili nije provela, i odrediti - hoće li za Hrvatsku biti sankcija.
Pročitajte i ovo
Jasna poruka
Pravobraniteljica oštro o porezu na nekretnine: "Ako obvezuje građane, zašto ne bi i državu?"
Dobra ponuda, ali i obveza
U ovim gradićima i selima u susjedstvu kuće se prodaju za jedan euro: Pogledajte kartu
Ministri Grčić i Maras morat će mijenjati komunikaciju prema Europskoj komisiji. Jer ako se ne provedu reforme - slijede sankcije, što je Vladi jasno rečeno.
'Mi mislimo da ćemo odraditi taj posao onako kako treba i da do toga neće doći', vjeruje potpredsjednik Vlade Branko Grčić.
Ideja koja je za Vladu sve dalja: 'Mi smo davno sažvakali tu temu'
Prvi korak u sankcijama bila bi uskrata europskog novca. Prošle godine Vlada je Komisiji kroz Nacionalni program reformi obećala unaprijediti zdravstvo, mirovinski sustav, ojačati investicijsku klimu, privatizirati dio javnih poduzeća, monetizirati autoceste i uvesti porez na nekretnine.
'Ostavite to nama da ispregovaramo s Komisijom', odgovorio je Grčić na pitanje je li bio plan da se to uvede 1. siječnja 2016.
'Dakle, ne znate hoće li to biti sljedeće godine?', bilo je iduće pitanje koje smo uputili Grčiću.
'Ne, u ovom trenutku o tome ne razmišljamo', odgovorio je.
'Dakle, neće biti?', upitali smo još jednom, a Grčićev odgovor bio je: 'Sve sam rekao'.
'S kolegama u Bruxellesu ćemo razgovarati, a ključne odluke moramo donijeti mi sami', kaže ministar Gordan Maras.
Bez dogovora u koaliciji
Odluke oko kojih se nisu mogli dogovoriti ni u vladajućoj koaliciji. Pa je tako SDP bio za porez na nekretnine, HNS protiv. HNS je i dalje čvrsto pri svome.
'Ali ovaj čas je sigurno preuranjeno. Treba složiti dobre preduvjete', smatra ministrica Anka Mrak Taritaš.
A dok se u Vladi dogovaraju kako Bruxelles uvjeriti da se u Hrvatskoj nešto poduzima, prijeti nam, ističe HDZ-ova Ivana Maletić, najgori scenarij.
'Primijenit će se na nju ona krajnja mjera koja je propisana u regulativi, a to je da će se blokirati sredstva europskih fondova', kaže ova zastupnica u Europskom parlamentu.
'I Al Capone je pao jer nije plaćao porez, no kod nas nitko ne pada'
Riječ je o 10 i pol milijardi eura, kaže Maletić, koje su za Hrvatsku u planu do 2020. godine. Dio tog novca ide i za poduzetnike, kroz razne programe.
'Pa ih pitajte koliko su im doprinijela ta sredstva koja su dobili da bi unaprijedili svoje poslovanje', kaže Maras.
Vladine mjere obeshrabruju poduzetnike
Sredstva uvijek dobro dođu, ističu poduzetnici, no Vladine česte promjene porezne politike, obeshrabruju ih u ulaganjima.
'Ne možete nešto planirati, sve sad ne znate hoće bit porez 5 posto, 10 posto, morate sve prilagođavati tome', kaže poduzetnica Ljerka Ivanišević.
'I da se neki put previše bavimo administracijom, a premalo konkretnim stvarima koje donose novac', kaže poduzetnica Jovana Đurić.
Evo kako na najavu novih poreza gledaju građani i poslovnjaci
I dok poduzetnici i dalje čekaju bolju investicijsku klimu, Europska komisija čeka Vladine reforme, ili - slijede sankcije.
'Izgubljena godina'
Goste Dnevnika Nove TV bio je profesor doktor Luka Brkić.
Čini se da se odustaje od poreza na nekretnine, reforma mirovinskog sustava nije Europskoj komisiji po volji, odustaje se od monetizacije... Je li ova izborna godina izgubljena - što se tiče reformi?
Da, mislim da je definitivno izgubljena ova godina kao reformska godina. Nažalost, i one prethodne godine su također nešto slično tako da mi poreznu reformu nismo niti napravili. Nismo niti pokušali napraviti poreznu reformu, mijenjali jesmo pojedine stope porezne pa doprinose pa PDV i tako dalje da sada ne opterećujem. Ali poreznu reformu nismo napravili. A definitivno je moramo napraviti, i uistinu nije fraza, ne zbog Europske unije nego zbog naprosto održavanja naših vlastitih financija
Hoće li nas i kako Europska komisija kazniti i kako?
Hoće li nas kazniti ili ne to ćemo vidjeti. Ja mislim da neće. Te prijetnje s kaznama su dosta neutemeljene zato što se uvijek razgovara, pregovara. Konkretno Francuzi su dobili još dvije godine produžetka. Italiju i Belgiju neće također dirati. Prema tome prostora za razgovore, za pregovore ima i mogućnosti izbjegavanja naravno ovog najgoreg scenarija. Ali uistinu pretpostavka jesu ozbiljne prave porezne reforme koja će održati sustav stabilnim.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook