Suze svetog Lovre najvidljivije su upravo noćas. Perzeidi, kiša meteora s najpoetičnijim imenom u astronomiji - nebeske krijesnice - noćas su na svom maksimumu. No, što su zapravo Suze svetog Lovre?
Pročitajte i ovo
Donosimo upute
Uživajte u spektakularnom prizoru na nebu
Suze Svetog Lovre
Prizori najsjajnije noći u godini!
"Njihovo podrijetlo je odnosno njihova majka je komet Swift-Tuttle, koji se topi kad prolazi oko Sunca. Sunčev vjetar raznosi te čestice s njega i ostavlja oblak čestica koje nama kasnije postaju meteori", objasnio je Dorian Božićević, tajnik Hrvatskog astronomskog saveza.
Želje smišljamo uvijek u isto vrijeme, u noćima između 12. i 13. kolovoza. "Zato što se u to doba godine Zemlja nađe na istoj poziciji, istom položaju u odnosu na Sunce na mjestu gdje se nalazi putanja kometa od kojeg potječu meteori", kazao je Zvonimir Drvar, voditelj planetarija u Tehničkom muzeju Nikola Tesla.
Prema Zemlji jure brzinom od oko 60 do 80 kilometara u sekundi, a najviše će ih biti od ponoći do zore. Predstava na nebu vrijedi nespavanja.
Neki su gradovi i općine noćas su u tami! "Javna rasvjeta dosta može onečistiti javni prostor kad je takav prirodni fenomen u pitanju pa iz tog razloga smo odlučili večeras našim ljudima na otoku Murteru i svima onima koji se ovdje odmaraju i žive da što bolje i kvalitetnije uživaju u tom nebeskom fenomenu", kazao je u srijedu navečer Ivan Klarin, načelnik Općine Tisno.
Više o Suzama svetog Lovre ispričao je poznati astronom Korado Korlević. Najavio je kako noćas oko 50 posto Hrvatske neće vidjeti Perzeide, jer mora biti vedro da bi se oni vidjeli. Nadalje, jedan dobar dio Hrvatske neće ih vidjeti jer treba imati perfektnu noć, bez svjetlosnog onečišćenja.
"Imamo manje od 10 posto Hrvatske gdje nema ulične rasvjete toliko da smo ubili noćno nebo. Samo iz dijelova gdje se dobro vidi Mliječni put, vide se i Perzeidi", kazao je Korlević.
Dodao je kako je oko 10 posto stanovnika Hrvatske moglo vidjeti Perzeide, i to između 22 sata i ponoći.
Korlević je kazao i kako je ono što vidimo, zapravo jako maleno. "Bljesak koji vidimo je jako velik, može biti dug 20-30 kilometara i biti promjera nekoliko stotina metara. Komadić koji to napravi je veličine pahuljice. Ima silnu energiju zbog velike brzine. Nalaze se na visini od 80 do 100 kilometara, i jedini problem je ako smo vlasnici satelita, jer onda imamo o čemu brinuti", rekao je astronom.
Dodao je i kako se oni "otkidaju od jednog tijela koje ima 26 kilometara, i njihovo roditeljsko tijelo dolazi tamo gdje su i mali komadići. Ali, ne u idućih 500 godina. Nema opasnosti od udara, pa čak ni od jako bliskog prolaza. Da se to desi, bilo bi neopisivo gadno", rekao je Korlević.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr