U hrvatskim bolnicama koriste se implantati različitih proizvođača i kvalitete. Zbog toga neki pacijetni dobivaju kuk iz Kine, dok drugi dobivaju koljeno iz Švicarske.
"Implantanti koji dolaze na tržište, za razliku od lijekova, nemaju obvezu prolazaka predkliničkih i kliničkih studija. Potrebno je samo zadovoljiti određene normative uvjetovane iz Europske unije. Mi liječnici dolazimo u situaciju da ne znamo kakvi su krajnji rezultati implantata koje ugrađujemo", rekao je dr. med. Boris Žulj iz KBC-a Osijek.
Ugradnju implatata plaća Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), no ne snosi odgovornost za njihovu kvalitetu. Iz HZZO-a kažu kako implatate bolnice nabavljaju same, a oni ih plaćaju po Zakonu o javnoj nabavi, a on trenutačno propisuje samo ekonomski kriterij.
Zbog loših implantanata pacijenti ponovno moraju pod nož
Struka kaže kako je prosječan vijek kvalitetnijih endoproteza desetak godina. One lošije, uglavnom i jeftinije, traju i upola kraće, zbog čega pacijenti često moraju ponovno pod nož.
"Za stare ljude to znači puno puno veću patnju. Otežava im život i dovodi ih i do nepokretnosti jer se ne oporave od takvih zahvata. Puno njih do same smrti ostanu ležati u krevetu", rekla je Jasna Karačić iz Udruge za promicanje prava pacijenata.
Liječnički zbor (HLZ) traži uvođenje Nacinalnog registra endoproteza. U njemu bi se evidentirali svi slučajevi implatacije s imenima bolesnika, ali i specifikacijama endoproteza kako bi se one na kontrolnim pregledima ocjenjivale.
"Registar bolesnika s ugradbenim materijalima je, u ovom trenutku, jedini mogući postupak kojim možemo validirati kvalitetu tog proizvoda", rekao je prof. dr. sc. Robert Kolundžić, predsjednik Hrvatskog ortopedskog društva HLZ-a.
Slični registri u razvijenijim država Europe već odavno su svakodnevica. Švedska je prve uvela još 1976. godine.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
