Pontifikat pape Franje, koji se više od mjesec dana liječi u rimskoj bolnici Gemelli zbog obostrane upale pluća te je u stabilnom stanju, kada se pita hrvatske vjernike, obilježila su ponajviše pitanja o kanonizaciji kardinala Alojzija Stepinca, međugorskom čudu te još uvijek neispunjena želja mnogih o njegovu posjetu Hrvatskoj. Njegovo djelovanje i utjecaj na hrvatsku Crkvu za DNEVNIK.hr komentirao je Ivica Maštruko, jedan od najistaknutijih hrvatskih diplomata te posljednji veleposlanik Jugoslavije pri Svetoj Stolici.
"Nema tu nikakvog specifičnog odnosa s Hrvatskom. Papa Franjo više je prihvaćen među pukom i vjernicima nego među hijerarhijom naše Crkve. Čelnici, dakle biskupi, članovi Hrvatske biskupske konferencije, s nekim zazorom gledaju na njegove upute, no ne javno. U praksi svega nekoliko članova HBK-a ponaša se sukladno porukama pape, a on pokušava voditi relativno bezuspješnu misiju koju sve vjerske, pa i političke vođe nastoje proklamirati, a to je povratak korijenima i izvornim porukama, u ovom slučaju - kršćanstva", kaže Maštruko.
Papin pontifikat obilježilo je i osnivanje Mješovite komisije hrvatskih katoličkih i srpskih pravoslavnih stručnjaka za zajedničko razmatranje lika kardinala Alojzija Stepinca. Pod predsjedanjem oca Bernarda Ardure, predsjednika Papinskoga vijeća za povijesne znanosti, članovi Mješovite komisije okupili su se 12. i 13. srpnja 2017. u Domu svete Marte u Vatikanu.
U zajedničkom priopćenju navedeno je da su se članovi Komisije složili da je njihov rad omogućio bolje razumijevanje povijesti u godinama između Prvoga svjetskog rata i 1960., godine smrti kardinala Stepinca. Moglo se također osvijetliti život i službu jednog uglednoga katoličkog pastira u osobito teškom povijesnom razdoblju. Došlo se do zaključka da su različiti događaji, nastupi, spisi, šutnja i stajališta još uvijek predmet različitih tumačenja. U slučaju kardinala Stepinca tumačenja, koja su pretežito davali katolički Hrvati i pravoslavni Srbi, ostaju i dalje različita, priopćeno je nakon rada Mješovite komisije.
Pročitajte i ovo
Isto tako, na povratku s trodnevnog posjeta Bugarskoj i Sjevernoj Makedoniji 7. svibnja 2019. papa Franjo u zrakoplovu je razgovarao s novinarima te na pitanje o proglašenju Alojzija Stepinca svetim kazao kako ga zanima istina.
"Povijesni slučaj je ovaj: kanonizacija Stepinca. On je bio krepostan čovjek, zato ga je Crkva proglasila blaženim. Vjernici mu se mogu moliti. Ali u jednom trenutku procesa došlo se do nerazjašnjenih točaka koje se tiču povijesti. I ja, koji moram potpisati kanonizaciju – to je, naime, moja zadaća – moleći, razmišljajući i tražeći savjet, uvidio sam da moram zamoliti za pomoć srpskog patrijarha Irineja, koji je veliki patrijarh. I Irinej mi je pomogao. Zajedno smo osnovali povijesnu komisiju: jedino što i njega i mene zanima je ne pogriješiti, zanima nas istina. Ne pogriješiti. Čemu služi jedna izjava o svetosti ako nije jasna istina? Ne služi nikome. Znamo da je dobar čovjek, da je blaženik, ali da se učini ovaj korak, ja sam tražio pomoć Irineja da sve bude po istini. Izučava se. Najprije je osnovana komisija, koja je dala svoje mišljenje. Ali sada se izučavaju druge točke. Dublje se proučavaju neke točke kako bi istina bila jasna. Ja se ne plašim istine. Ne plašim se. Samo se plašim suda Božjeg. Hvala", rekao je papa o Stepinčevoj kanonizaciji.
"Jasno je kako papa mora voditi računa i o stavovima drugih Crkava kad je riječ o kanonizaciji. A i prema mojem mišljenju, nema razloga prihvatiti ideju da Alojzija Stepinca proglasi svetim zbog njegove kontroverzne uloge u hrvatskom društvu za vrijeme NDH-a te mnogih spornih točaka. Pokušalo se tom Mješovitom komisijom približiti stavove, no pokazalo se da su oni dosta suprotstavljeni. Također, na ideju su žestoko reagirali čelnici Srpske pravoslavne Crkve, a s obzirom na to da je Franjo ekumenski papa, on se zalaže za jedinstvo unutar kršćanstva, približavanje katolika i pravoslavaca, odnosno za ono što uspješno čini s protestantima", naglasio je Maštruko.
Pročitajte i ovo
A Dikasterij za nauk vjere, uz blagoslov pape Franje, u rujnu 2024. dodijelio je Međugorju status nulla osta (nihil obstat), što znači da se dopuštaju i potiču crkvena hodočašća i pobožnosti u tom svetištu. Taj dokument ne govori o nadnaravnosti, ali priznaje obilne duhovne plodove vezane za župu svetište Kraljice mira te daje uglavnom pozitivno mišljenje o porukama.
"Njegovi stavovi o Međugorju mogu se protumačiti kao praktično rješenje. Gdje su novci, tu je i Crkva te nema odricanja od takvih prihoda i utjecaja, a teološki aspekt stavlja se po strani. Dakle, ide se na praktično i pragmatično rješenje. On ne čini ništa protiv Međugorja, ali isto tako niti za to da bude ukazanje prihvaćeno ili potvrđeno", rekao je Maštruko, koji smatra da ni papa koji će doći nakon Franje neće mijenjati stavove Vatikana o kanonizaciji Alojzija Stepinca i Međugorja.
"Ovisi kakav će biti osobni stav novog pape, no ne treba očekivati promjene. A to da je došlo do opće 'stepinizacije' naše Crkve bez neke potrebe i smisla jest činjenica. Pa će se ta politika u vezi sa Stepincem u našem crkvenom vrhu nastaviti neovisno tko će jednog dana biti novi papa. Ništa posebno neće se dogoditi, dio biskupa koji je dosad bio na liniji papinih poruka nastavit će s takvim djelovanjem, a dio koji je na neki način u praksi bio skeptičan prema njegovim postupcima i stavovima ostat će takav i dalje. Papa je dosad u svom mandatu više utjecao na naše vjernike nego na samu Crkvu. I to ponekim izborom biskupa, a atmosfera u HBK-u je takva da se ne može kazati da je većinom riječ o papinim kadrovima", dodaje.
Unatoč željama hrvatskih vjernika da papa Franjo pohodi Hrvatsku on je ipak dosad za posjet birao druge lokacije te one u susjedstvu.
"Tu nema ničeg posebnog, dakle ne stoje teze da nije došao jer nije sklon Hrvatskoj. On prema svim katolicima ima jednake simpatije. A za posjete je izabrao one destinacije koje su zahtijevale njegovu nazočnost. Dolazak kod nas bio bi više radi manifestacije, odnosno u smislu - idem uvjeravati i hvaliti onoga kojem to nije potrebno", tvrdi Mašturko, koji je iznio i stav odakle bi mogao doći nasljednik pape Franje.
"Prema mom mišljenju, Afrika i Azija još nisu u igri za novog papu, pa ni Amerika. Latinska Amerika svoj je izbor sada imala, imali smo i Poljaka te Nijemca. Mislim da će se izbor suziti na Francusku, što je uvijek problematično s obzirom na povijest njihovih odnosa i papinstva, zatim Španjolsku, koja ima dobrih kandidata, ali to govorno područje bilo je pokriveno papom Bergoglijom. Tako da pretpostavljam da je moguć povratak izvornim korijenima na talijanskom govornom području i da bi sljedeći papa nakon dugo vremena mogao biti iz Italije", zaključuje bivši veleposlanik.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
