Pročitajte i ovo
Svečano otvorenje zgrade bilo je se 4. listopada 1834., u čast imendana cara Ferdinanda I., dok službeno započinje s radom 24. studenoga 1860. te je zakonski utemeljeno tek godinu dana kasnije. Iako su isprva na pozornici HNK-a nastupale isključivo njemačke kazališne družine, tih dvadesetak godina između bilo je nekoliko događaja koji su se približili ideji o nacionalnom teatru.
Dan kada je na pozornici hrvatski jezik zamijenio njemački
Praizvedbom junačke igre Ivana Kukuljevića Sakcinskoga "Juran i Sofija ili Turci kod Siska" u izvedbi novosadskoga Domorodnog teatralnog društva, 10. lipnja 1840. i njihovim ostankom u Hrvatskoj oko godinu dana gdje su ostvarili čak 45 premijera, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu počelo je imati, uz do tad isključivo njemačke, i poneke hrvatske izvedbe. U sljedećih dvadeset godina ostvarili su nekoliko značajnih predstava poput "Graničara" ili "Proštenja na Ilijevu" te "Crne kraljice", ali i praizvedbu prve hrvatske opere "Ljubav i zloba" Vatroslava Lisinskog 1846. godine.
Dana 24. studenoga 1860. demonstracijama je prekinuta izvedba predstave njemačke družine, a glumac Vilim Lesić obznanio je gledateljstvu kako će se nadalje igrati samo na hrvatskom jeziku, čime je utemeljena Drama središnje nacionalne kazališne kuće.
Godišnje izvedu najmanje dvanaest premijera, što uz dvadesetak repriznih naslova rezultira s više od 220 scenskih raznovrsnih izvedbi po sezoni. Upravo su raznovrstan program, visoka produkcija, impozantna scenografija i raskošni kostimi ono što puni gledalište HNK-a.
Svestrani glumci kao plesači i pjevači
Opera kao dio Hrvatskog narodnog kazališta utemeljena je u jeku ilirskog preporoda s prvom izvornom operom u dva čina Vatroslava Lisinskog ''Ljubav i zloba''. Na njoj se radilo skoro tri godine, a praizvedena je 28. ožujka 1846. s uvježbanim pjevačima amaterima i dramskim glumcima talentiranima za pjevanje. Nakon već spomenute 1860. kroz pučki igrokaz s pjevanjem, stvoren je i kazališni orkestar, a dramski glumci pojačani pjevačima omogućili su pojavu operete.
Opera je kao i drama imala burna razdoblja kroz povijest, a početkom 20. stoljeća bila je čak i ukinuta. No sedamdesetih nastupa plodno razdoblje i za operu, koja funkcionira uz odličnu suradnju orkestra i zbora HNK-a.
Uz stalne operne i operetne predstave orkestar Opere Hrvatskoga narodnog kazališta izvodi već od 1871. godine i simfonijsku glazbu na koncertima. Od početnih 24, orkestar danas broji 75 stalnih članova.
Prvotno kao dio glazbenih predstava, balet se razvio od baletnih scena u operama do cjelovečernjih baletnih predstava. U okviru opere 3. ožujka 1892. izveden je prvi cjelovečernji balet u Zagrebu, "Vila lutaka" Josepha Bayera u koreografiji bečkoga baletnog majstora Leopolda Gundlacha te u izvedbi plesno nadarenih članova Drame. Balet se u potpunosti odvojio od opere 1965. godine. Kao i opera i balet, HNK je imao svoje krizno razdoblje početkom 20. stoljeća, a ono je trajalo čak 20 godina.
Tajni tuneli kroz koje plešu balerine
Danas se zagrebački baletni ansambl sastoji od stranih i domaćih talentiranih plesača koji, za razliku od orkestra i pjevača, ne vježbaju u prostorima HNK-a, ali su njime povezani tajnim hodnikom.
Tajni tuneli ispod Zagreba nisu samo urbana legenda. Neki su javni poput tunela Grič, neki su služili za bijeg u slučaju nužde za mnoge državnike, od nekih su se mali dijelovi kratko za Domovinskog rata koristili kao sklonište, a ima i onih koji su zatvoreni za javnost, ali se svakodnevno koriste poput tunela ispod Zelenog vala, onog koji povezuje mjesto stvaranja i mjesto izvođenja kada je o baletu riječ.
Hodnikom ispod zemlje koji je grijan jer se u njemu nalazi kotlovnica, svakodnevno prolaze balerine i baletani u raskošnim kostimima, jureći na početak izvedbe iz svojih prostorija za vježbu koje se nalaze u zgradi Sokola i Akademije dramskih umjetnosti.
Pozornica, balkoni i ostatak glavne dvorane HNK podsjećaju na neka druga vremena i ostavljaju dojam raskoši i otmjenosti. Gledanje bilo koje izvedbe u ovom prostoru koji odiše bogatom poviješću predstavlja jedinstveno iskustvo. Kazalište nudi jednom mjesečno još jedan poseban doživljaj osim svojih predstava - obilazak pod nazivom Tajna povijest kazališta pod vodstvom glumaca. Hodnici, podzemni prolazi, carski salon i svečane lože, garderobe, baletne dvorane, radionice i pozornica, samo su neka od mjesta kojima ćete prolaziti, sve to začinjeno pričama iz kazališne povijesti, starim tajnama i sjećanjima. Nikako ne propustite upoznati povijest kazališta koje je više od institucije.
Ostale priče o našim običajima i tradiciji, pročitajte ovdje.
Sadržaj je kreiran u suradnji s HEP-om, dugogodišnjim pokroviteljem hrvatske kulture i baštine.
