DIGITALNA TRANSFORMACIJA Slijede velike promjene

Brojni svjetski, a i hrvatski menadžeri intenzivno govore o važnosti digitalne transformacije s obzirom na to da će one uvelike promijeniti i gospodarski sektor.

No, što je to uopće digitalna transformacija, za Dnevnik.hr su objasnili Tomislav Tipurić, tehnološki strateg za partnere u Microsoftu i profesor Slavko Vidović, osnivač InfoDom Grupe.

'Digitalna transformacija u svojoj srži znači ono što i samo ime govori - transformacija organizacije uz pomoć, točnije na temelju digitalne tehnologije. Konkretnije, to zapravo znači mijenjanje srži i osnove svake organizacije - njezinog poslovnog modela, korištenjem različitih digitalnih tehnologija. Digitalnom bismo kompanijom tako trebali smatrati svaku onu organizaciju koja barem jedan dio svoga poslovnog modela temelji na digitalnoj tehnologiji - što ne znači da joj je tehnologija samo pomoć već da je upravo takav pristup tržištu neizvediv bez digitalne tehnologije', istaknuo je Tipurić.

Vidović objašnjava kako je: 'digitalna transformacija svjesno vođena preobrazba poslovnog subjekta, uz visoku razinu upotrebe digitalnih tehnologija. Tehnologije su dakle omogućile tu preobrazbu poslovanja. Cjelovita poslovna preobrazba podrazumijeva promjenu modela kako se posluje, načina kako se radi s kupcima, kako radimo s dobavljačima, te kako stvaramo vrijednosti unutar kompanije'.

Prvi val digitalne transformacije omogućilo je 5 ključnih digitalnih tehnologija: Cloud computing, Mobile, Big Data, Social Networks i Internet of Things. Novi val preobrazbe dolazi pod utjecajem tzv. 'Industry 4.0' tehnologija, u okviru kojih su: roboti, dronovi, umjetna inteligencija (AI), 3D printing, energy storage.

Gdje se digitalna transformacija može vidjeti na primjeru? 'Primjera je puno, od svima znanog Ubera čije bi korištenje bilo apsolutno nemoguće bez interneta, računalnog oblaka i mobilnih uređaja, pa do modernih financijskih institucija koje bez poslovnica posluju sa svojim klijentima, opet korištenjem interneta, mobilnih tehnologija i slično', naveo je Tipurić.

'Među mnoge dobrobiti koje već sada i kod nas donose digitalne tehnologije su npr. čudesne primjene 3D printinga u medicini, ali tu su i potencijali primjene dronova u nadzoru požara i poplava, korištenje robota za teške i opasne uvjete rada, umjetna inteligencija u službi čovjeka (npr. pametni prognostički modeli) itd', kaže Vidović.

Četvrta industrijska revolucija

Kakve će biti posljedice digitalne transformacije? 'Digitalna će transformacija zapravo istisnuti neke stare načine poslovanja kako bi otvorila vrata novima. Danas se sve češće govori da se zapravo radi o četvrtoj industrijskoj revoluciji. Krajnji korisnici ovu transformaciju već osjete i usvajaju, neki malim, neki velikim koracima. Tvrtkama je pak puno teže, zbog toga što je inovirati i mijenjati poslovni model poprilično teško i traži od organizacije zahvat u apsolutno sve sfere postojanja počevši od kulture do kadroviranja. Vrlo je jasno da već danas osjetimo promijene i na tržištu rada, upravo zbog digitalne transformacije. Digitalne vještine su nezaobilazne pri zapošljavanju, a one više ne znače samo puko poznavanje interneta u smislu pretraživanja ili pak oblikovanje teksta u Wordu već puno više. Upravo su zbog toga, danas više nego ikad važni STEM fakulteti i druge obrazovne institucije. Bez digitalnih stručnjaka nećemo biti konkurentni kao zemlja, a vrlo će skoro bez ovih vještina biti nemoguće pronaći posao', odgovorio je Tipurć.

'Kada govorimo u digitalnoj transformaciji u poslovanju, onda treba imati na umu da će to biti tržište od 100 Triliona USD dolara do 2025. godine, prema WEF-om istraživanju, što bi trebalo biti i više nego dovoljan poticaj na ubrzanje digitalne transformacije', Goran Marković. Na slabu konkurentnost ukoliko ne obratimo pažnju na to da kao društvo radimo na razvijanju digitalne transformacije, ukazuje i Vidović. 'Važno je reći da je prvi val digitalne transformacije već na vrhuncu i veliki svjetski 'igrači' su ga već iskoristili. Mi sada moramo trčati trku da iskoristimo drugi val, svojom inicijativom za digitalnu transformaciju razvoj društva pod utjecajem 'pametnih gradova' (Smart City), ali najvažniji fokus je na 'digitalna poduzeća'. Kada se kroz digitalna poduzeća postigne ubrzani razvoj gospodarstva i poveća BDP-a, tada prirodno, gospodarstvo ulazi u nove razvojne cikluse, država lakše financira javne potrebe, manji je udio javnog duga, građanima je omogućeno stalno učenje i ono što se zove 'nacionalno blagostanje', kaže Vidović.

O tijeku razvoja digitalne transformacije bilo je govora i na predstavljanju inicijative ICT tvrtke InfoDom. 'Sve sastavnice društva, gospodarstva i države, danas načelno prihvaćaju digitalnu transformaciju, no ne osiguravaju se usuglašeni vremenski okviri za sinkronizirano djelovanje, da bi se onda na fokusiranim područjima osigurala nacionalna sinergija. Naša Inicijativa predlaže upravo konkretne mjere za uspostavu takvog sinkroniziranog djelovanja', ističe Vidović. 

U predstavljanju incijative nedavno su se pridružili i Fakultet organizacije i informatike te Centar za inovacije Nikola Tesla pri Fakultetu elektrotehnike i računalstva.

Gorana Markovića, direktora poslovnog razvoja InfoDoma Zagreb pitali smo koji je najveći utjecaj digitalne transformacije u današnjem poslovnom okruženju.

Marković ukazuje na to da način na koji korisnici danas donose odluke o kupovini, kome vjeruju i koja očekivanja imaju od proizvoda i usluga, donose potpuno nove izazove za kompanije.

'Kao prvi od ključnih izazova vidimo sposobnost kompanija da se približe svojim korisnicima (eng: Customer Intimacy), kako bi na vrijeme prepoznali promjene u njihovim navikama i potrebama a zatim i kreirali jedinstvenu ponudu i kvalitetno ih poslužili u svim točkama interakcije s tvrtkom', ističe Matković te dodaje da je na kompanijama da pokušaju što više slušati svoje kupce i stečene spoznaje i znanja ugrade u svoje proizvode i usluge.

'Like' donosi novac

Inicijativi za digitalnu transformaciju se pridružio i tim svjetskog stručnjaka za digitalni marketing, Ire Kaufmana, autora programa 'Digitalno liderstvo za digitalnu transformaciju', i profesora na Lynchburg College School of Business and Economics i njegova tvrtka Entwine Digital.

'Tranzicija prema digitalnom uvjet je da kompanije prežive i osiguraju sebi održivu budućnost. Tvrtke svih veličina danas se susreću s velikim izazovima pokušavajući prilagoditi svoj tržišni nastup društvenim mrežama i ekonomiji u kojoj preporuka ili like na društvenim mrežama donose konkretnu poslovnu vrijednost. U današnjoj su umreženoj ekonomiji ključni elementi integracija, komunikacija korisnika i tvrtki te korisnika međusobno, kao i temeljenje strategija i taktika tvrtke na stvarnoj vrijednosti – povjerenju korisnika', rekao je Kaufman te dodao kako se tvrtka ne može sama digitalno transformirati, već je ovdje jedan od ključnih faktora okolina.

Za promjene je ključna potpora okoline

'Digitalnu transformaciju tvrtki moraju podržati i Vlada, sveučilište i mediji. Tek tada možemo govoriti o uspješnom zaokretu prema budućnosti', istaknuo je Kaufman. Objašnjava, kao i Tipurić, kako je digitalna transformacija tvrtki iznimno kompleksan proces. Ona zahtijeva i potporu izvana u smislu stručnih edukacija i 'best practice' modela.

'Mnoge kompanije misle da ovakvu transformaciju mogu odraditi same, no velik dio njih treba smjernice izvana', istaknuo je Kaufman koji savjetuje mnogobrojne tvrtke, među kojima su i najveće hrvatske kompanije.

U cijelom procesu važno je i da na tržištu postoji kadar koji je visokoprilagođen digitalu. Na pitanje kako do što većeg broja učenika, tj. budućeg kadra koji će ispuniti svoju ulogu u digitalnoj transformaciji, odgovorio je Boris Blumenschein, ravnatelja Ustanove za obrazovanje odraslih - ILBA.

'Digitalna transformacija je cjelovita preobrazba gdje i menadžeri moraju učiti, gdje je potpuno primijenjen koncept cjeloživotnog učenja, usklađen s EU okvirom za eKompetencije, te na taj način gospodarstvo i društvo brzo dobivaju sposobnosti 'proizvodnje kompetencija i sposobnosti'; dok je 'proizvodnja' novih profila stručnjaka kroz redovito obrazovanje duže i manje fleksibilno. 

I zaposleni i nezaposleni ne traže više obrazovanje za 'radna mjesta', nego stjecanje novih kompetencija, vještina i konkretno upotrebljivih znanja, koja će lakše 'konfigurirati' za potrebe novih, digitalnih poduzeća.

ILBA pokreće u novoj školskoj godini 2016/2017 čitav niz novih programa, od kojih su najznačajniji: upravljanje inovacijama, digitalno liderstvo, razvoj digitalnog poduzeća, Smart city, upravljanje uslugama Community Managementa, upravljanje podacima i otvoreni podaci. Predavači su redovito najpoznatija domaća i strana imena iz ovih područja, a obrazovanje se provodi kombinacijom predavanja, vježbi i praktičnih radionica, timskog rada, on-line sadržaja i samostalnih seminara iz područja iz kojih dolaze polaznici', rekao je Blumenschein.
 

Kaufmanove savjete moći će saslušati i svi polaznici Ustanove za obrazovanje odraslih iz područja inovacija, liderstva, biznisa i agilnosti - ILBA. ILBA će povodom početka rada kao institucije za cjeloživotno učenje, organizirati čitav niz aktivnosti vezanih za digitalnu transformaciju.Kroz programe kao što su digitalno liderstvo, digitalno poduzeće, upravljanje inovacijama, društvene mreže i Community Management te Smart City, ILBA će usmjeriti svoje djelovanje na razvoj novih kompetencija, znanja i vještina, u skladu s novim okvirom za kompetencije EU – eCompetence Framework.

InfoDom-ova poslovna akademija ILBA upravo se iz ovih razloga transformirala u Ustanovu za obrazovanje odraslih iz područja inovacija, liderstva, biznisa i agilnosti, kako bi u okviru formalnog obrazovanja mogla ponuditi sve one sadržaje koje redoviti sustav školovanja (od osnovnog do visokog) ne daje), a to su upravo novi poslovni modeli, primjena u konkretnim industrijama, razvoj nove generacije tzv. 'digitalnih lidera'.