Koliko smo iscrpili Zemlju?
Pročitajte i ovo
U samo posljednjih 50 godina populacija divljih životinja manja je za 70 posto, poznati je to podatak kojim raspolaže World Wide Fund for Nature (WWF). Na takvo zastrašujuće stanje utječu brojni faktori, poput uništavanja prirodnih staništa u svrhu izgradnje infrastrukture, neadekvatne skrbi, pretjeranog izlova, prenamjene prirodnih staništa u svrhu proizvodnje hrane, ali i zagađenja tla. Već desetljećima pokušavaju se osmisliti strategije i akcije koje bi zaustavile loše prakse i barem malo popravile prognoze za spašavanje planeta na kojem živimo.
Od polja do stola, Strategija za tlo, Akcijski plan za nultu stopu onečišćenja i čitav Europski zeleni plan vrve inicijativama koje bi trebale povećati svijest o brizi za planet, ali i učiniti konkretne korake za iscrpljenu Zemlju, na kojoj su razni izvori onečišćenja prava ugroza. Dok se čekaju rezultati svih poduzetih akcija, važno je znati i da pojedinac može učiniti mnogo za budućnost – svoju, ali i svih nas.
Od kolovoza do prosinca živimo na dug
Proizvodnja hrane jedan je od glavnih faktora u očuvanju Zemlje. Prema podacima iznesenim u sklopu obilježavanja Globalnog dana prekoračenja planetarnih resursa, vidimo da proizvodnja hrane troši 55 posto planetarnih bioloških kapaciteta – više od polovice zemaljske kugle. Dan koji se određuje kao Svjetski dan ekološkog duga 1970. godine obilježavao se 31. prosinca, a 52 godine kasnije taj se dan pomaknuo na 28. srpnja. Znači da su potrebe stanovništva u 2022. godini Zemljine kapacitete iscrpile već u srpnju, a od kolovoza do prosinca živimo na dug.
Proizvodnja namirnica životinjskog podrijetla trenutačno je odgovorna za:
• 20 posto svjetskih emisija stakleničkih plinova
• 80 posto svjetske upotrebe poljoprivrednog zemljišta
• 40 posto svjetske deforestacije primarnih šuma
• 30 posto svjetske upotrebe vode
Jesi li zaista ''ono što jedeš''?
Nije se bez razloga u društvu uvriježila izreka ''ono si što jedeš''. Čak trećina prijevremenih smrti u Europi i Sjevernoj Americi mogla bi se spriječiti zdravom prehranom, zaključuje Globalno nutricionističko izvješće. Iako 65 posto stanovništva ima prekomjernu težinu, postoje i oni koji izreku ''ono si što jedeš'' shvaćaju doslovno, pa maksimalno izbjegavaju bilo kakvu prerađenu hranu ili aditive. U takvom načinu prehrane često dolazi do psiholoških poremećaja zbog pretjeranog straha i opterećivanja kvalitetom unesenih namirnica. Dakle, hrane se ne treba bojati, ali niti zlorabiti je.
Pod vodstvom prof. Johana Rockströma izrađen je teorijski model Planetary Health Diet (PHD). Razvilo ga je 37 znanstvenika iz 16 zemalja u područjima nutricionizma, zdravlja, održivosti, poljoprivrede i politike. Prema studiji, kad bismo svi slijedili pretežito biljnu prehranu, oko 10 milijardi ljudi moglo bi se zdravo hraniti do 2050. bez preopterećivanja planeta. Osim što bi pojedinac sam za sebe trebao odlučiti o svojem odabiru savjesne i zdrave prehrane, važno je i da mu takva hrana bude dostupna. Zato je svijetli primjer u ovoj priči i kompanija Lidl, koja je ovo znanstveno saznanje postavila kao temelj za svoje ciljeve. Jedan od glavnih je dostupnost proizvoda koji ne štete zdravlju, ali ni Zemlji.
Kako jesti zdravo?
Planetarna zdrava prehrana preporučuje da se polovica dnevnog unosa namirnica odnosi na svježe voće i povrće, u drugu polovicu količine trebalo bi rasporediti na cjelovite žitarice, proteine biljnog podrijetla, dodane masnoće, proteine životinjskog podrijetla, mliječne proizvode, dodani šećer i škrobno povrće.
Takav bi način prehrane sigurno dobro utjecao na smanjenje prekomjerne težine stanovništva, a smanjile bi se bolesti poput dijabetesa, arterioskleroze, pretilosti, bolesti srca i krvnih žila te moždanih udara.
Slijedeći ove preporuke, Lidl unosi novitete u svoj asortiman. Trenutačno je na policama ovog trgovačkog lanca širok izbor proizvoda za zdrav život, postupno se povećava udio cjelovitih žitarica, kao i udio biljnih proteina, a pristupa i smanjenju udjela šećera, soli, zasićenih masnoća, aroma, konzervansa i bojila.
Jedan od prvih koraka je i plasiranje vlastite robne marke ''Vemondo'', pomno oblikovane specijalizirane linije veganskih i vegetarijanskih proizvoda. Osim toga, Lidl će udio biljnih proteina povećati proširenjem ponude mahunarki i orašastih plodova.
Spremni za nove izazove: Lagani šareni ručak iz jedne zdjele koji podiže energiju
Kada bi svaki pojedinac o vlastitoj prehrani razmišljao s fokusom na zaštitu okoliša i prirodnih resursa te vlastitog zdravlja, slika Zemlje na kojoj živimo vrlo brzo bi postala optimističnija. Kako je pojedincima često teško razmišljati o vlastitim izborima u okviru globalnih promjena, koraci bi zapravo trebali biti maleni. Trebali bismo promisliti koje proizvode kupujemo, što nam se nalazi na tanjuru, koliko smo voća i povrća unijeli tijekom dana. Razmišljajući o takvim svakodnevnim malim koracima i zdravijem izboru, zapravo možemo učiniti mnogo za dobrobit sebe i već iscrpljene Zemlje.
Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Lidl po najvišim profesionalnim standardima.
-
Donosi ProvjerenoStručnjaci zgroženi programom Domovinskog pokreta: "Učenice ćemo podučavati kako da budu samo majke i domaćice, a učenike kako da budu samo očevi i ratnici?"
-
EuropapapaSkandal u Malmöu! Nizozemski predstavnik Joost Klein neće nastupiti u finalu Eurosonga, otkriven i razlog
-
Rastu tenzijeS Balkana dolaze alarmantni signali. Hoće li se povijest ponoviti?
