Već više od deset godina održava se Volvo Adventure – natjecanje mladih ekologa iz cijeloga svijeta kojeg organizira Volvo u partnerstvu s UN-ovim programom zaštite okoliša. Brojne škole i razredi na globalnoj razini uključuju se u Volvo Adventure natjecanje koje potiče ekološku edukaciju, nagrađuje postignuća u području zaštite okoliša i već danas, u zelenom duhu, odgaja buduće donositelje odluka.
Svi zainteresirani sudionici koji žele sudjelovati na Volvo Adventure trebaju osmisliti i provesti ekološki projekt kojeg zatim prijavljuju preko dokumentacije objavljene na Volvo Adventure internetskom sajtu. Prijavljeni timovi za Volvo Adventure moraju imati od 2-5 članova, a trebaju biti između 13-16 godina starosti.
Nakon podrobnog pregledavanja prijavljenih projekata, žiri Volvo Adventure natjecanja odabire desetak ili više finalista koji se u lipnju svake godine natječu u švedskom Gotheborgu. Ove godine finale se održava od 1-6. lipnja. Na njemu će se okupiti 13 najboljih timova mladih ekologa svijeta. Prvonagrađeni tim osvaja ekološki „grand prix“ u iznosu od 10.000 dolara, drugoplasirani tim 6.000 dolara, a trećeplasirani 4.000 dolara. Lijep je to poticaj od Volva za budućnost našega planeta. No, Volvo Adventure nije samo natjecanje nego i idealni poligon za razmjenu ekoloških znanja, prenošenje iskustava te druženje mališana iz cijeloga svijeta uz upoznavanje s ekološkim projektima drugih.
Hrvatski mali ekolozi do sada su pokazali zavidan uspjeh na Volvo Adventure natjecanjima. Lošinjanin Jakov Matunci osvojio je 2004. godine visoko treće mjesto za svoj projekt zaštite macaklina te svojim veselim duhom i entuzijazmom postao je nakon toga i europski predstavnik na ekološkom summitu UN-a 2005. godine. Valja pohvaliti i ornitološki klub Osnovne škole Tužno koji se 2007. probio u finale s projektom zaštite bijele rode na području Varaždinske županije.
Ovogodišnji naši finalisti, mališani iz Osnovne škole Slatine, dočekali su svoj trenutak slave davši prirodi i okolišu svoj doprinos. Razgovarali smo s njihovom nastavnicom, gospođom Željkom Ninčević, u srdačnom tonu.
Gospođo Ninčević, čestitamo vam na plasmanu u finale Volvo Adventure natjecanja! Je li vas iznenadila ova ugodna vijest?
Hvala na čestitkama, ugodno smo iznenađeni i presretni što možemo predstaviti naš ekološki projekt, našu školu i našu zemlju na ovakvom međunarodnom natjecanju.
Predstavite nam Osnovnu školu Slatine i tim vaših mladih ekologa koji je zaintrigirao žiri Volvo Adventure natjecanja.
Naša škola je od 2005. međunarodna Eko – škola i najmanja Eko – škola u Hrvatskoj koja broji svega 65 učenika. Tri puta smo obnovili taj status i ponovo zaslužili prestižnu Zelenu zastavu. U školi se brinemo o školskom vrtu, pa smo dobili Cvjetnu zastavu za Najljepši školski vrt, a u našem masliniku se brinemo o maslinama i pravimo ekstra djevičansko maslinovo ulje koje je 2006. na međunarodnom natjecanju uljara i maslinara Hrvatske „Noćnjak“ ocijenjeno zlatnom medaljom i šampionom kvalitete među maslinovim uljima, a prošle i ove godine brončanom medaljom. Od istog maslinovog ulja izrađujemo ekološke sapune, kao i ulje gospine trave. Budući da se ekološke teme provlače kroz sve nastavne sadržaje, tijekom ovih godina osmislili smo i izradili niz ekoloških projekta koje smo često povezivali s tradicijom našeg kraja. Jedan od njih je i ovaj projekt „Blago iz morskih dubina“ u kojem su sudjelovali svi učenici i učitelji naše škole, a posebno su se istakle učenice sedmog razreda Ana Ljubica i Stela Puđa, te učenik osmog razreda Sandro Jažo, koji u mojoj pratnji (Željka Ninčević, prof. biologije i kemije i školski koordinator za Eko – školu) i putuju u Švedsku.
Ovo je prvi projekt vaše škole u Volvo Adventure natjecanjima? Jeste li se prije negdje natjecali? S kakvim uspjehom?
Na Volvo Adventure natjecanjima sudjelujemo već nekoliko godina i naši projekti su bili redovito pohvaljeni od strane žirija, ali ovo je prvi put da smo pozvani u finale. Neki od projekata kojima smo se predstavili bili su: Povratak tradiciji i prirodi – izrada eko – sapuna, Plastično (ni)je fantastično, Imamo misiju – smanjiti emisiju CO2, Orhideje otoka Čiova, Puževi i školjkaši Jadrana, i drugi.
Možete li nam pojasniti što to znači ekstrahiranje soli na tradicionalan način?
To je prirodan proces u kojem morska voda isparava, pa nakon nekog vremena postaje toliko prezasićena da se sol taloži na dnu. Ali to nije samo obični natrijev klorid nego i mnoge druge krute tvari koje su bile otopljene u morskoj vodi, a našoj morskoj soli daju posebnu kvalitetu. Morska sol sadrži oko 80-tak minerala i elemenata u tragovima, te je jasno zašto je ona toliko bitna u našoj svakodnevnoj prehrani. Proces se obavlja samo u ljetnim mjesecima kada su najpovoljniji uvjeti za proizvodnju (bura i Sunce). Ovo je dio naše tradicije i svaka obitelj u primorskim mjestima je proizvodila sol za svoje potrebe na ovaj način.
U kojem je smislu tradicionalni način izdvajanja soli ekološki(ji)? Je li bolji od industrijskog i može li potaknuti lokalna gospodarstva našeg priobalja?
Tradicionalni način izdvajanja soli je ekološkiji jer se u proizvodnji ne koriste nikakvi aditivi, nema otpada niti narušavanja ekološke ravnoteže, a nema ni jodiranja. Zakon nalaže da se kuhinjskoj soli mora dodavati jod zbog smanjenja pojave gušavosti. Međutim u novije se vrijeme sve više traži i da sol bude nejodirana jer znamo da se pravilnom prehranom može dobiti dovoljno joda (ima ga u tlu na kojem raste hrana koju jedemo). Zato danas u trgovinama zdrave hrane sve češće nalazimo izvornu morsku sol bez aditiva. Većina morske hrane sadrži jod, tako da ljudi koji su tradicionalno živjeli na moru nisu imali gušavost, dok su kontinentalci često patili od tog poremećaja. U Hrvatskoj se dobar dio soli uvozi, pa je ovo prilika lokalnim gospodarstvima našeg priobalja da razmisle o ulaganju u ovakvu proizvodnju, kojom bi zasigurno uz uspjeh na domaćem tržištu, privukli i mnogobrojne turiste na našu obalu uz promicanje ljepote prirode i zdravog života.
Kako ćete se pripremiti za put u Gotheborg? Što vas ondje čeka?
Pripreme su u tijeku. Pokušat ćemo na pravi način predstaviti našu ideju i projekt. Također je predviđeno sudjelovanje u različitim radionicama na kojima će se raspravljati o važnim ekološkim problemima današnjice. Imat ćemo izuzetnu priliku razmijeniti iskustva s mladima iz cijelog svijeta i steći nove prijatelje iz Brazila, Kine, Egipta, Tanzanije, a možda i doprinijeti u rješavanju globalnog problema zaštite okoliša.
Imate li u planu neke buduće projekte?
Na kraju svake školske godine provodimo anketu među učenicima u okviru Eko – škole. Rezultati te ankete nam uveliko pomažu da vidimo što je bilo dobro, na čemu još treba poraditi, a daju nam i ideje za buduće projekte. Ovaj uspjeh će nam zasigurno biti veliki poticaj da i dalje nastavimo osmišljavati i provoditi mnoge ekološke i druge projekte, po kojima je naša mala škola postala prepoznatljiva.
Hvala vam na razgovoru i – puno sreće u Gotheborgu!
Hvala i vama.
U Podravini
na graničnom prijelazu
Spašena u zadnji tren
