VIDEO: Riješen misterij iz Tunguzije star 102 godine

Znanstvenici su naime detaljno pregledali ostatke tijela koristeći poseban instrument GPR. Tajna tunguškog meteorita godinama privlači istraživače diljem svijeta i iiznenađujuće je kako u stotinu godina znanstvenici nisu uspjeli riješiti zagonetku.

>> Život je ipak vanzemaljskog podrijetla?

>> 'NLO se sudario s meteorom nad Sibirom'

Naime, 30. rujna 1908. godine svjedoci su na nebu središnjeg Sibira ugledali ogromnu kuglu koja je prozujala i uz ogromnu buku i svjetlost srušila na šumu između dviju rijeka Kimchu i Hushmo. Eksplozija je uzrokovala jak potres kojeg su zabilježile sve seizmološke postaje na svijetu. Jeka eksplozije čula se 800 kilometara od mjesta pada, uništeno je više od 2.100 kilometara četvornih šume, i u promjeru 200 kilometara razbijeni su prozori na nekim kućama.

Također, ubrzo nakon pada započela je magnetska oluja koja je trajala 5 sati. Koliko je zapravo snažna bila eksplozija govori i podatak da se istu noć intenzivni sjaj na nebu vidio i nad zemljama zapadne Europe, Njemačkoj i Engleskoj. Tamošnji znanstvenici su zaključili da sjaj nije dio polarne svjetlosti već da je 'druge prirode'.

Tajanstveni krater

Francuski astronomi prvi su predložili verziju u kojoj stoji kako se u tom trenutku Zemlja sudarila s oblakom svemirske prašine, no većina ih je bila uvjerena da je riječ o padu ogromnog meteorita na Zemlja. Prva ekspedicija na mjesto događaja došla je tek 1927. godine i zanimljivo je da nisu pronašli krater kojeg je metorit trebao ostaviti na površini. Zanimljivo je također da i šuma koja je stradala u eksploziji ostala netaknuta na samom epicentru. Znanstvenici su pretpostavili da je meteorit eksplodirao prije nego što je udario o tlo.

Također, godinama nakon prve ekspedicije nije bilo moguće pronaći krater niti ostatke palog tijela. Cijeli događaj je bio obavijen velom tajne. Sve do ove godine i ekspedicije Vladimira Aleksejeva i Instituta za nuklearna istraživanja.

Oni su na mjesto događaja donijeli radar koji prodire 100 metara u tlo te su pregledavanjem kratera Suslov spoznali kako je nastao udarcem nebeskog tijela o Zemlju te su u dubljim slojevima pronađeni ostaci kometa. Naime, riječ je o 'manjem' dijelu kometa koji se odvojio od jezgre teške nekoliko milijardi tona, piše ruska Pravda.

Znanstvenici su spoznali da je toga dana Zemlju pogodila takozvana 'repata zvijezda' koju je slijedio rep dugačak nekoliko kilometara. Krivac za jaku svjetlost je upravo rep koji se sastoji od plinova formiranih zbog sunca koji je topio led kometa. Definitivna analiza događaja potvrda je mišljenja prvih znanstvenika, no zaista je zanimljivo kako im je trebalo više od stotinu godina da dođu do službene verzije događaja.