"Naša obavještajna služba procjenjuje da će to biti za tri do pet godina, a to u velikoj mjeri ovisi o tome kako ćemo upravljati našim jedinstvom i hoćemo li zadržati stav prema Ukrajini", istaknula je estonska premijerka Kaja Kallas za The Times u ponedjeljak.
Kallas, koju nazivaju željeznom lady jer je odbila kompromis s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, oslanja se na izvještaj estonske vanjske obavještajne službe (VLA) u kojem se navodi da Moskva smatra Estoniju i druge dvije baltičke države "najranjivijim dijelom NATO-a" i njegovom najvjerojatnijom metom za napad.
VLA je objavila da će najveći prioritet Kremlja nakon okončanja borbi u Ukrajini biti brza obnova snaga u ruskom zapadnom vojnom okrugu, pored istočnih granica NATO.
Estonska vanjska obavještajna služba navela je i da iz perspektive baltičkih država Rusija još uvijek ima dovoljno snage da izvrši vjerodostojan vojni pritisak u toj regiji.
Nakon niza ukrajinskih neuspjeha na bojnom polju, unutar Saveza raste zabrinutost oko toga za koliko vremena će se NATO možda morati pripremiti za ponovno pojavljivanje ruskih snaga na granicama, piše britanski list.
Kao rezultat toga, Estonija snažno zahtijeva od svojih zapadnih saveznika da udvostruče vojnu pomoć Ukrajini u nadi za odlučujući udarac na teritorijalne težnje Rusije u godinama koje dolaze, dodaje.