Komisija je u petak stavila izvan snage dvije odluke kojima je uspostavljen taj mehanizam.
"Željela bih čestitati Bugarskoj I Rumunjskoj na velikom napretku koji su postigle od njihova pristupanja EU-u. Vladavina prava jedna je od temeljnih vrijednosti naše Unije i obje članice provele su velike reforme proteklih godina i danas priznajemo te napore stavljajući točku na CVM", izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.
Dodala je da će se stanje u pravosuđu u Bugarskoj I Rumunjskoj pratiti u redovitim godišnjim izvješćima o vladavini prava koja se rade za sve države članice.
CVM je uveden kao prijelazna mjera kako bi se pratio napredak u području reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije u obje zemlje te dodatno borbe protiv organiziranog kriminala u Bugarskoj.
U okviru Mehanizma suradnje i provjere Komisija je redovito od 2007. godine objavljivala izvješća o napretku tih zemalja u području pravosuđa i unutarnjih poslova. U listopadu 2019. godine objavljeno je zadnje izvješće za Bugarsku, a u studenom 2022. za Rumunjsku.
Komisija i zemlje članice ocijenile su sada da su obje zemlje ispunile svoje obveze utvrđene u okviru CVM-a u vrijeme njihova pristupanja Uniji.
Taj posebni nadzor stavljao je te dvije države u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale te su nerijetko bile smatrane drugorazrednim članicama. Taj nadzorni mehanizam više je puta korišten kao argument da ih se ne primi u šengenski prostor bez unutarnjih graničnih kontrola na prostoru EU-a.
Komisija već 12 godina ustrajno preporučuje da se te dvije zemlje prime u šengenski prostor jer ispunjavaju sve kriterije, ali uvijek su bile blokirane u Vijeću EU-a. Zadnji put blokirala ih je Austrija u prosincu prošle godine, kada je Hrvatska dobila konačno zeleno svjetlo.
Rumunjski premijer Marcel Ciolacu rekao je za austrijski dnevni list Standard da će Bukurešt podnijeti tužbu protiv Austrije ako sljedeći put kada se bude odlučivalo o širenju šengenskog prostora Beč ponovno blokira dvije zemlje.
On je u intervjuu za današnji Standard rekao da je Rumunjska “pretrpjela štetu od dva posto BDP-a zbog toga što se nije pridružila šengenskom prostoru".
Međutim, čini se da Austrija ne odustaje od svog stajališta.
Austrijska ministrica za europske poslove Karoline Edtstadler izjavila je u petak za agenciju APA da austrijski veto nije usmjeren protiv Rumunjske, nego protiv širenja sustava koji ne funkcionira.
"Ne možemo širiti sustav koji ne funkcionira", odgovorila je Edtstadler na upit APA-e da komentira izjavu rumunjskog premijera.
Ona je rekla da treba prvo osigurati funkcioniranje vanjskih granica šengena prije proširenja.
"Samo sigurne granice omogućavaju našu viziju Europe bez unutarnjih graničnih kontrola", rekla je Edtstadler.