Nakon trotjedne rasprave i gotovo osam sati vijećanja poseban kazneni sud u Parizu osudio je 69-godišnjeg sveučilišnog profesora na maksimalnu kaznu i izdao za njega uhidbeni nalog.
Odluka je dočekana sa šutnjom u sudnici u kojoj su se natiskale stranke u postupku tražeći "pravdu" nakon četrdeset godina čekanja.
Dana 3. listopada 1980. oko 18.35 sati eksplozija bombe postavljene na motocikl blizu sinagoge u Kopernikovoj ulici, nedaleko od Elizejskih poljana, dugo će se pamtiti: Prvi put od Drugog svjetskog rata židovska zajednica u Parizu bila je na meti krvavog napada.
Tužiteljstvo je na suđenju ocijenilo da je doživotna kazna jedina "moguća" za Hassana Diaba i da je on "bez ikakve sumnje" počinitelj tog napada za koji nitko nije preuzeo odgovornost.
Obrana je tražila njegovo oslobađanje, zatraživši od petero sudaca da "ne počine sudsku pogrešku".
Slučaj, jedan od najduljih antiterorističkih u Francuskoj, uglavnom se oslanja na obavještajne podatke koji su još 1980-ih odgovornost za napad pripisali Narodnoj fronti za oslobođenje Palestine - Posebne operacije (PFLP-SO), skupini koja se odvojila od PFLP-a.
Nakon dugog zastoja u istrazi, nove informacije upućuju 1999. na trag koji vodi do komandoske skupine kojoj je pripadao Hassan Diab i koja je izradila bombu i ostavila je ispred sinagoge.
Diab, koji živi u Kanadi, odbacio je optužbe, a njegovi odvjetnici ustvrdili su da je u vrijeme napada bio u Libanonu i da je žrtva zamjene identiteta.