Aleksandar Vučić je na prijemu koji priređuje Stalna misija Srbije pri UN-u za stalne predstavnike država članica UN-a, ocijenio da će usvajanje rezolucije o Srebrenici produbiti jaz i dovesti do novih napetosti na zapadnom Balkanu i pozvao članice svjetske organizacije da glasaju protiv.
"Ne samo da ova rezolucija neće dovesti do mira i neće izliječiti rane iz prošlosti, ona će produbiti jaz između nacija i dovesti do novih tenzija na zapadnom Balkanu. Zbog toga mi tražimo da se ova rezolucija povuče, a ako ne bude tako pozivamo da članice glasaju protiv", rekao je Vučić.
Naveo je da je proces pripreme nacrta rezolucije trajao šest mjeseci u tajnosti, o čemu nitko u Srbiji nije informiran.
Vučić je dodao da je rezolucija pripremana i uz potpuno ignoriranje Srba u BiH, institucija te zemlje, njezinog ustava i zakona, te da je podijelila narode u toj zemlji, uz protivljenje legitimnih predstavnika Srba i ignoriranja institucija, zakona i Ustava BiH.
Vučić je naglasio da Srbija dosljedno osuđuje strašne zločine u Srebrenici te da su to uradila i dvojica predsjednika Srbije - ranije Boris Tadić i on, podsjetivši Srebrenicu i odajući počast žrtvama, dok je je 2010. Skupština Srbije usvojila deklaraciju kojom je osudila zločin u Srebrenici. Vučić drži da je nacrt rezolucije usmjeren ka odgovornosti samo jedne strane.
Sjedinjene Države poručile su Srbiji u subotu, u povodu prijedloga rezolucije o genocidu u Srebrenici čije se usvajanje očekuje u UN-u, da je "neophodno suočavanje s istinom", u čemu će Washington partnerski pomoći Beogradu.
Delegacija Europske unije u Sarajevu prije dva dana je objavila da odlučno odbacuje pokušaje nijekanja genocida počinjenog u Srebrenici 1995. i traži od političara u BiH da to prestanu činiti.
Reagirajući na postupke političara i vlasti u Republici Srpskoj koji su ovog tjedna pojačali kampanju čiji je cilj osporiti genocid u Srebrenici, kao i brojku od preko osam tisuća bošnjačkih žrtava koje su 1995. ubili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba, Delegacija EU je istaknula kako osuđuje ponovljeno nijekanje činjenica o srebreničkom genocidu.
EU je upozorila kako genocid počinjen u srpnju 1995. u Srebrenici nije stvar nečije osobne prosudbe i stajališta, već da je "riječ o povijesnoj činjenici utvrđenoj u sudskim procesima pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju 2004. i Međunarodnim sudom pravde 2007.
Vučić je prethodno na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, posvećenoj šestomjesečnom izvješću misije UNMIK-a o Kosovu, rekao da se nastavlja progon i etničko čišćenje Srba.
Kosovska predsjednica Vjosa Osmani pozvala je međunarodne dužnosnike u posjet Kosovu da bi utvrdili tko govori istinu, a za tvrdnje Srbije o navodnom progonu Srba rekla da su "lažne, neutemeljene i politički motivirane".
Šefica misije UNMIK-a Caroline Ziadeh konstatirala je prethodno u svom izvješću da su u 2023. napravljeni mnogi "koraci unazad u uspostavljanju povjerenja između etničkih zajednica" i sugerirala da treba smiriti zapaljivu retoriku u oba smjera. Istaknula je da je neophodna temeljna istraga činjenica u vezi s incidentom u selu Banjska na sjeveru Kosova 24. rujna, kad je u sukobu paravojne postrojbe kosovskih Srba i kosovske policije ubijen jedan policajac i trojica Srba.
Vučić je rekao da će Beograd „obaviti posao“ vezan uz istragu o oružanom sukobu u Banjskoj.