Vrijeme je da se zabrinemo za Kinu, zaključak je analize The Washington Posta, koju prenosi Business Insider.
Na svakoj listi mogućih nesreća koje bi mogle zaprijetiti svjetskoj ekonomiji, Kina se nalazi pri samom vrhu ljestvice. Jedino je još nejasno što će od svega uzrokovati tu „nesreću“.
Kini je sa 10 na 7 posto pao prosječni gospodarski rast u razdoblju od 1970-ih do 2011. godine, što je i dalje visoko prema povijesnim mjerilima, no pitanje je hoće li se i koliko ovaj trend nastaviti.
Očito je - Kina sve više ljuti SAD
Gospodarski nesigurna Kina mogla bi cijeli svijet ponovno baciti u recesiju. Zbog toga što je veliki kupac sirovina poput metala, žitarica i goriva, to bi znatno utjecalo na njihovu cijenu. Kina bi povećanim izvozom utjecala i na cijenu osnovnih industrijskih proizvoda s kojima je u prednosti, poput čelika. To bi unazadilo svaku mogućnost oporavka globalnog svjetskog ulaganja.
No što je s političkim padom?
„Kineska vlada je svoj legitimitet temeljila na obećanju ekonomskog napretka“, kaže ekonomist Eswar Prasad sa Sveučilišta u Cornellu.
„Ako se bude činilo da je to obećanje prekršeno, teško je predvidjeti reakciju naroda ili vođa. Hoće li postati više nacionalno nastrojeni ili agresivni u namjeri da privuku pozornost prema ekonomskom neuspjehu?“
Amerikanci su izloženi svim tim potencijalnim prelijevanjima. Analitičari se slažu da je među svim potencijalnim uzrocima ekonomske napetosti najvjerojatniji slab odaziv potrošača: potrošnja je u 2014. godini činila samo 37 posto ekonomije, što je bilo najmanje od svih velikih sila (u SAD-u je činila 68 posto BNP-a).
Za primjer se može uzeti i Japan, koji je 1980-ih kao najdinamičnija svjetska ekonomija pretekao SAD, a zatim također doživio kolaps zbog novih azijskih konkurenata. Zemlje poput Tajvana i Južne Koreje uništile su njegov model izvozno orijentirane ekonomije, i kako nije uspio izgraditi novi, još od tada je ostao "potopljen".
Kina ima nuklearno oružje kojim može napasti bilo koji dio svijeta
Kina se sada nalazi u potencijalno sličnom scenariju, a naglašena je i široka suglasnost analitičara da je njezin ekonomski model zastario. Gospodarska kriza 2008. - 2009. je to i dokazala, i bacila crnu sjenu na kinesko oslanjanje na jači izvoz i jačanje ulaganja (u odnosu na potrošnju krajnjih korisnika).
Izvoz je pao kada su dva najveća kineska kupca, SAD i Europa, bila pogođena ekonomskom krizom, a kako bi pokušala spasiti situaciju, zemlja je 2008. godine „ispumpala“ 586 milijardi dolara stimulacije gospodarstvu, što je činilo gotovo 13 posto BDP-a. No, za razliku od SAD-a koji je svoj plan gospodarskih stimulacija 2009. godine provukao kroz opću federalnu strategiju i proračun, Kina je odlučila svoj spas potražiti kroz banke koje su bile u većinskom vlasništvu države i lokalne vlasti.
Kina obznanila razlog zašto abnormalno jača svoju vojsku
Rezultat je ogroman rast kredita koji je i danas ponegdje ostavio upitno rješive dugove, a pretjerana ulaganja u infrastrukturu i razvoj povećao je dug središnje vlasti.
Kina kao velika sila utječe na opću svjetsku ekonomiju, a njezini političari sada traže nove načine za gospodarski oporavak. Treba joj nova formula koja će osigurati rast, a neće toliko ovisiti o umjetnim stimulansima poput naizgled lakih kredita.