Arhivi bi mogli sadržavati i dokumente o kardinalu Stepincu i dodatno rasvijetliti njegov rad u Drugom svjetskom ratu kao i progon u komunističkoj Jugoslaviji.
Pio XII. papa je postao 1939. i na toj dužnosti ostao sve do smrti 1958. Katoličku crkvu vodio je tijekom Drugog svjetskog rata. Kritičari često prigovaraju da nije učinio dovoljno za Židove tijekom holokausta, a zagovornici tvrde da je u tadašnjim okolnostima potajno napravio koliko je mogao.
"Crkva se ne boji istine i zbog tog razloga moramo čekati da povjesničari i znanstvenici obave posao na dokumentima otvorenima u arhivima. Mislim da će na kraju tog rada, istraživači moći bolje razumjeti cjelokupno ponašanje pape Pija XII", napominje Andrea Tornielli, direktor vatikanskih medija.
Uvid u dio dokumenata već je omogućio papa Benedikt XVI. Profesor Emilio Marin u to je vrijeme bio veleposlanik pri Svetoj stolici.
"Koliko sam ja tada čuo od tog trenutka kada je bio dopušten uvid u dio arhiva, evo sad i u cijeli arhiv, koliko sam obaviješten, od toga dana ni jedan dokument, unatoč tome što su došli brojni istraživači nije bio proizašao koji bi bio kompromitirajući za papu Pija XII", ističe Marin.
Arhivi su za Hrvatsku zanimljivi ponajprije zbog kardinala Stepinca. Mogli bi pomoći u rasvjetljavanju njegove uloge tijekom Drugog svjetskog rata i sudskom progonu u komunističkoj Jugoslaviji.
"Jedan, na ovom recimo to lokalnom nivou, kardinal Stepinac, i na univerzalnom nivou europskom i svjetskom, Pio XII bili su djelatno angažirani protiv svih zala koje je nosio nacifašizam", napominje Marin.
Ali brza otkrića ne treba očekivati. Arhiva obuhvaća oko 2 milijuna dokumenata. Samo oni iz razdoblja Drugog svjetskog rata obuhvaćaju milijune stranica podijeljenih u 121 područje po temama.
Zbog interesa javnosti za ulogu Pija XII. u Drugom svjetskom ratu, često se nepravedno zapostavlja ostatak njegova pontifikata.
"Nije to samo Drugi svjetski rat. To je i raspad kolonijalnog sustava, stvaranje novih država koje su donedavno bile kolonije. To je prestanak eurocentričnosti, Europa više nije centar svijeta. Dakle svi oni koji se zanimaju za povijesne teme iz tog širokog spektra, dobivaju sada jednu veliku prigodu", kaže Marin.
Dokumente istodobno može pregledavati 60 znanstvenika. Uvid u arhivu dosad je zatražilo 150 znanstvenika. Svi termini do kraja godine su popunjeni.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr