Ključni problema NATO-a mogao bi biti riješen nakon ulaska Švedske u savez jer se radi o državi koja može uvelike doprinijeti u prebacivanju trupe, oružja i drugih zaliha na frontu bilo gdje od Baltika do Arktika.
"Rusija, naš istočni susjed, je vrlo nepredvidiva i, nažalost, vrlo agresivna. Međutim, Švedska zna da smo kao članice NATO-a zajedno jači", rekla je finska ministrica vanjskih poslova Elina Valtonen.
Podsjetimo, nakon desetljeća nesvrstanosti, Švedska i Finska podnijele su zahtjev za članstvom u NATO-u samo nekoliko mjeseci nakon što je Rusija u veljači 2022. godine napala Ukrajinu. Finska je članica saveza postala u travnju iste godine, dok je Švedska zbog Turske i Mađarske donedavno živjela u neizvjesnosti te je tek ovog mjeseca postala članica saveza.
Iako će švedska zastava u sjedištu NATO-a u Bruxellesu biti podignuta u ponedjeljak, ona je nakon godina obuke s NATO saveznicima i kovanja obrambenih već dobro integrirana u savez. Osim toga, veći dio protekle dvije godine je kao gošća sudjelovala na skoro svim sastancima NATO-a.
To nije važno samo zbog Švedske, nego i zbog NATO-a, izvijestio je Bloomberg. Naime, geografija te države odigrati će ključnu ulogu u pomaganju NATO-u u odvraćanju bilo kakvog ruskog napada, bilo na Baltiku, duž finske granice ili na Arktiku. S obzirom na ključnu ulogu logistike u vođenju rata, švedske ceste i željeznice često su najbrže rute za prelazak krivudavog skandinavskog poluotoka.
Na Baltiku, koji se dugo smatrao Ahilovom petom NATO-a, Estonija, Latvija i Litva moći će se osloniti na neposredniju pomoć i nove rute za opskrbu, a i švedski otok Gotland dodatno će učvrstiti položaj NATO-a u regiji.
Također je smanjena ranjivost koridora Suwalki, teritorija između ruske eksklave Kalinjingrada i njezina saveznika Bjelorusije, koji bi Moskva mogla odsjeći. Zasad nisu objavljeni planovi za stacioniranje NATO-vih trupa u Švedskoj, ali o tome će se tek razgovarati.
Iako će Švedska ove godine postići NATO-ov cilj potrošnje najmanje dva posto BDP-a na obranu, na švedskoj se mornarici mogu vidjeti posljedice dosadašnjeg nedovoljnog izdvajanja sredstava.
"Imamo najdužu obalu Baltičkog mora i jednu od najdužih obala u Europi, ali je mornarica mala u odnosu na okruženje u kojem djelujemo. Ipak, mi smo jedna od rijetkih nacija koje se u potpunosti mogu nositi u takvom okruženju", ustvrdila je čelnica mornarice Ewa Skoog Haslum.
Švedske su podmornice prilagođene plitkim vodama Baltičkog mora i mogle bi imati značajnu ulogu u nadzoru kritične podmorske infrastrukture, što je važna sposobnost nakon nedavnih incidenata sa sabotažom, a takvi bi događaji mogli postati sve češći.