Europa će morati preispitati podršku Ukrajini ako Donald Trump postane američki predsjednik pošto kontinent "neće moći sam podnijeti teret rata", rekao je u nedjelju mađarski premijer Viktor Orban.
Orban se protivi vojnoj pomoći Ukrajini i jasno je poručio kako misli da Trump dijeli njegove stavove i da bi pregovarao o mirovnom rješenju za Ukrajinu. Orban podržava bivšeg predsjednika u utrci protiv demokratske kandidatkinje Kamale Harris na američkim izborima u utorak, a izbornu noć moći ćete pratiti i OVDJE na DNEVNIK.hr-u.
"Mi (u Europi) moramo shvatiti da, ako će Amerika dobiti predsjednika koji je za mir, u što ne samo da vjerujem, nego tako iščitavam i brojke (...) ako se dogodi ono što očekujemo i Amerika bude za mir, onda Europa ne može ostati proratna", rekao je Orban.
Ukrajina će biti visoko na dnevnom redu na sastanku europskih čelnika u Budimpešti idućeg tjedna, rekao je Orban, misleći na sastanak Europske političke zajednice i neformalniji sastanak čelnika EU-a.
"Europa ne može sama podnijeti teret (rata), a ako se Amerikanci prebace na mir, onda se i mi trebamo prilagoditi i o tome ćemo razgovarati u Budimpešti", rekao je Orban.
Europu zabrinjava kako će ishod izbora u SAD-u utjecati na rat u Ukrajini i sigurnost kontinenta Orban je razbjesnio Bruxelles bliskim vezama s Rusijom i protivljenjem pomoći Ukrajini.
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto rekao je u srpnju da mađarska vlada smatra da je Trump "šansa za mir" u Ukrajini. Orban je u srpnju rekao da njegov tim pomaže Trumpovim suradnicima glede migracijskih politika. Mađarski premijer nazvao je Trumpa u četvrtak kako bi mu poželio puno sreće na izborima u utorak.
Ukrajina na rubu dok Europa i SAD oklijevaju
Ukrajina, iscrpljena nakon gotovo tri godine ruske invazije, nervozno očekuje američke predsjedničke izbore u utorak, pri čemu neki strahuju od “katastrofe” u slučaju pobjede Donalda Trumpa, a mnogi se nadaju da Washington neće napustiti svoga saveznika u kritičnom trenutku.
Svega nekoliko dana prije izbora, ukrajinska vojska, kojoj manjka ljudstva i streljiva, gubi teritorij. Rusija bi, pak, uskoro mogla dobiti pojačanje sjevernokorejskih vojnika.
Otkako je izbio rat 2022., saveznici iz NATO-a predvođeni Washingtonom pružaju ključnu vojnu i financijsku podršku vrijednu desetke milijardi dolara, što je Kijevu omogućilo da se nastavi boriti protiv znatno jačeg protivnika. No, Europa i SAD već mjesecima sve više oklijevaju.
Trump nije dao nikakve naznake da će Kijevu pružiti sredstva potrebna da porazi Rusiju.
"Pobjeda Trumpa bi stvorila ozbiljne rizike. Situacija će biti zabrinjavajuća", kazao je Oleg Šamšur, bivši ukrajinski veleposlanik u SAD-u za AFP.
Najveći strah Ukrajine je da će ih republikanski milijarder Trump napustiti, naročito nakon što je kritizirao američku pomoć i tvrdio da bi on mogao okončati rat "za 24 sata".
Trump i njegov tim "ne vjeruju u ukrajinsku pobjedu" te žele "zaustaviti rat pod svaku cijenu" kako bi se usredotočili na sukob s Kinom, smatra Šamšur.
Bez teritorijalnih ustupaka
Donald Trump nikada nije iznio pojedinosti o svojim planovima niti je javno podržao "pobjedu" Kijeva. Štoviše, optužuje ga se da se divi ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Prema zapadnim medijima, Trumpov plan bi uglavnom bio povoljan za Rusiju. Sastoji se od demilitarizacije područja koje je okupirala Moskva (oko 20 posto ukrajinskog teritorija), a da se pritom ne dopusti Kijevu da vrati kontrolu nad tim područjem.
Ukrajina bi također trebala odustati od svojih težnji za članstvom u NATO savezu, što zahtijeva Kremlj.
Šamšur takav plan drži "katastrofalnim" jer bi Rusija tada obnovila svoju vojsku i kasnije mogla ponovo napasti kako bi "potpuno uništila Ukrajinu".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je već isključio mogućnost bilo kakvih teritorijalnih ustupaka.
"Ukrajina neće priznati te teritorije (kao ruske) što god bilo, neovisno o ishodu američkih izbora", kazao je Zelenskij, priznavši da bi Moskva mogla "okupirati dodatna" područja ako Washington smanji svoju podršku za Kijev.
S druge strane, viši dužnosnik u ukrajinskom predsjedništvu je za AFP rekao da je rujanski sastanak između Zelenskija i Trumpa u SAD-u prošao "veoma dobro".
"Trump vjerojatno neće htjeti biti čovjek s kojim je Amerika izgubila od Putina", kazao je dužnosnik koji je htio ostati anoniman.
Dodao je da Ukrajina "radi na tome" da izgradi dobre odnose s oba predsjednička kandidata: demokratkinjom Harris i republikancem Trumpom.
"Katastrofa"
Američki izbori odvijaju se u kritičnom razdoblju za Kijev.
Ruska vojska je u listopadu osvojila gotovo 500 četvornih kilometara u Ukrajini, što predstavlja najveće dobitke u mjesec dana od ožujka 2022., s početku sukoba.
U Donjeckoj oblasti, na koju se odnose dvije trećine tih dobitaka, 51-godišnji ukrajinski narednik Sergij nastoji biti pragmatičan.
"Nije me briga tko će pobijediti. Najvažnije je da nas Sjedinjene Američke Države nastave podržavati", kazao je za AFP, priznavši da bi republikanska pobjeda "mogla biti katastrofa".
Ukrajina se već suočila s otporom republikanaca. Krajem 2023. i početkom 2024., Trumpovi pristaše su blokirali američku vojnu pomoć, zbog čega su ukrajinske snage morale racionirati streljivo, što je Rusiji omogućilo nadmoć.
Bogdan, mladi vojnik koji se bori u istoj pokrajini, nada se da će Trump "htjeti ponovo pokazati američku snagu i odlučnost" i da će se američka vojna pomoć pojačati kako bi se Kijevu pomoglo da porazi Rusiju, strateškog suparnika Washingtona.
Rodion, drugi vojnik intervjuiran u Harkivu, također je optimističan "Znam da nas neće izdati", kazao je vojnik, obvezavši se na borbu "do kraja, do naše pobjede".