Vladajuće stranke u Republici Srpskoj sazvale su za četvrtak izvanrednu sjednicu entitetskog parlamenta kako bi definirali svoj odgovor na odluku visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta da nametne izmjene tehničke izbornog zakona te zemlje, a za osude na njegov račun dobili su potporu Rusije.
Sam čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik do srijede u podne nije se oglasio o Schmidtovoj odluci, no nju su osudili gotovo svi njegovi najbliži suradnici, uključujući članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović koja je nametanje izmjena izbornog zakona opisala kao "šamar demokratskim procesima".
Predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić, koji se upravo vratio iz višednevnog posjeta Rusiji gdje je hvalio Vladimira Putina i veličao prijateljstvo Srba i Rusa, u srijedu je potvrdio kako je u konzultaciji s političkim strankama zakazao posebnu sjednicu parlamenta sa samo jednom točkom dnevnog reda definiranu kao "razmatranje sigurnosnog stanja".
Kazao je kako kao ishod očekuje osudu djelovanja visokog predstavnika, kao i veleposlanika zapadnih država u BiH, "prije svega američkog".
"Nama je cilj zaštita ustava u BiH. Ovo je kršenje prava", izjavio je Stevandić komentirajući Schmidtovu odluku da ponovo posegne za širokim ovlastima koje uključuju mogućnost nametanja zakona i smjene izabranih dužnosnika.
Njegovo je tumačenje kako ni Europska unija ne podržava Schmidta, a dodatni argument za osudu nametanja izmjena izbornog zakona mu je to što se tome, kako kaže, protive i Hrvati.
Oporba u RS-u skeptično komentira sazivanje posebne sjednice parlamenta sugerirajući kako je to samo još jedna predstava za javnost. Predsjednik kluba zastupnika oporbene Partije demokratskog progresa (PDP) Igor Crnadak kazao je kako ona sazvana na brzinu te da nije jasno o čemu će se uopće razgovarati.
Uz vladajuće političare iz reda bosanskih Srba u srijedu je stalo samo veleposlanstvo Rusije u BiH. Oni su u posebnoj izjavi Schmidtove odluke označili nelegalnim i "izmišljenim u anglosaksonskim veleposlanstvima u Sarajevu".
"Insistiramo na hitnom i potpunom prestanku funkcioniranja međunarodne supervizije u BiH, kao i na prenošenju cjelokupne vlasti lokalnim akterima", stoji u ruskoj izjavi.
SAD i Velika Britanija su odmah u utorak izrazile čvrstu potporu Schmidtu i njegovoj odluci da nametne izmjene izbornog zakona koje se odnose na uvođenje novih tehnologija u nadzoru biračkog procesa, depolitizaciju biračkih odbora i zabranu kandidiranja osobama osuđenim za ratne zločine.
Tome se u srijedu pridružila i Njemačka, iz čijeg su veleposlanstva poručili kako "daju punu potporu OHR-u" da djeluje kada to propuste učiniti lokalni političari.
Iz misije OESS-a u BiH, čija je zadaća nadzirati izborni proces u toj zemlji, ocijenili su kako je Schmidtova odluka "početni, ali suštinski korak u vraćanju povjerenja građanki i građana u izborni proces i vlast". Poručili su lokalnim političarima koji prigovaraju zbog te odluke kako samo moraju pokazati veći stupanj odgovornosti prema građanima žele li smanjiti intervenciju međunarodne zajednice.