Libanonske vlasti kažu da je 42-godišnji Bassam al-Sheikh Hussein ušao u Federalnu banku u bejrutskoj četvrti Hamra sa sačmaricom i kanistrom benzina te zaprijetio da će se zapaliti ako mu se ne dopusti da podigne svoj novac.
Sukob s taocima u kojem je naoružani napadač od bejrutske banke tražio da mu dopusti da podigne svoju ušteđevinu završio je čovjekovom predajom i nije bilo ozlijeđenih.
Pogledaj na Twitteru
Ovaj je incident bio posljednji u nizu u koji su bile uključene lokalne banke i ljutiti štediše koji nisu mogli pristupiti svojim sredstvima u libanonskim bankama od početka ekonomske krize u zemlji 2019.
"Učinio je što je morao"
Kako prenose lokalni mediji na temelju razgovora s očevicima, nakon višesatnih pregovora, Hussein je prihvatio ponudu banke da primi dio svoje ušteđevine, nakon čega je pustio taoce te se predao. S druge strane, odvjetnik koji je sudjelovao u pregovorima tvrdi da Hussein nije dobio svoj novac.
Njegova supruga Mariam Chehadi, koja je za čitavo vrijeme meteža bila ispred banke, kazala je novinarima da je njezin suprug "učinio što je morao".
Hussein je najmanje šest zaposlenika banke zarobio kao taoce, rekao je dužnosnik koji je u skladu s propisima želio ostati anoniman te dodao da je Hussein ispalio tri hica upozorenja. Lokalni su mediji izvijestili da Hussein ima oko 200.000 dolara u banci. Vlasti su nekoliko sati pokušavale pregovarati s Husseinom, dok su vojni vojnici, policajci i obavještajni agenti opkolili područje.
"On je pristojan čovjek"
Husseinov brat, koji je također bio na mjestu događaja, rekao je novinskoj agenciji AP da je napadač htio podići svoj novac za obiteljske potrebe, odnosno kako bi platio očeve medicinske troškove.
"Moj brat nije nitkov, on je pristojan čovjek", rekao je Atef al-Sheikh Hussein novinskoj agenciji. “On uzima ono što ima iz vlastitog džepa da bi ga dao drugima.”
Kolaps libanonske valute
Banke u Libanonu, koji pati od najgore gospodarske krize u svojoj modernoj povijesti, uvele su stroga ograničenja povlačenja sredstava u stranoj valuti, učinkovito zamrzavajući štednju mnogih građana, piše Al Jazeera.
Banke su nametnule neformalne kontrole kapitala u trajanju od gotovo tri godine. Krajem 2019. ljudima je uskraćena ušteđevina. Nekoliko mjeseci kasnije počeli su nametati ograničenja i na isplate. A da ste imali dolarski račun, oni bi isplatili svoj novac u libanonskoj valuti koja je stvarno devalvirala, odnosno pala 90 posto u odnosu na američki dolar.
Zbog krize dvije trećine stanovništva živi u siromaštvu, ali su strane vlade izbjegavale ulagati ili spašavati zemlju bez novca, a da pritom ne dobiju jamstvo da će se provesti potrebne reforme za rješavanje problema korupcije.