S prosvjeda u subotu navečer glumac i član Demokratske stranke (DS) Branislav Lečić poručio je vlastima da će se cijela Srbija 13. travnja okupiti u prijestolnici ako do tada ne budu ispunjeni zahtjevi prosvjeda.
Lečić je, govoreći pred tisućama okupljenih prosvjednika, podsjetio da su zahtjevi ostavke predsjednika Vučića, premijerke Ane Brnabić, predsjednice Skupštine Maje Gojković, te čelnih ljudi Radio-televizije Srbije (RTS) koje prosvjednici optužuju da su javni tv-servis stavili u službu vlasti i vladajuće stranke.
Jedan od ključnih zahtjeva je i stvaranje uvjeta za poštene izbore u roku od šest do devet mjeseci, uz ostavke u vrhu regulatornog tijela za elektroničke medije (REM) koje, kako prosvjednici tvrde, tolerira izravno narušavanje medijskih prava i sloboda, poglavito na televizijama sa nacionalnom frekvencijom.
Umirovljeni general ratnog zrakoplovstva i član DS Sreto Malinović podsjetio je da je vojska prije dva desetljeća tadašnji državni vrh na čelu sa Slobodanom Miloševićem upozorila na odnos snaga, način na koji NATO ratuje i kakve posljedice mogu nastupiti, ali se unatoč tome ušlo u sokob sa zapadnim vojnim savezom.
NATO je poduzeo kampanju bombardiranja Miloševićeve Jugoslavije od ožujka do lipnja 1999. kako bi istjerao srbijanske snage s Kosova i prekinuo ubijanje i protjerivanje Albanaca tijekom srbijanske borbe protiv pobunjenika.
Malinović je ustvrdio kako je i danas "teško reći da li se sukob 1999. mogao izbjeći", ocijenivši kako povijest ipak "neće oprostiti" onima koji su tadašnju SRJ uvukli u sukob s NATO-om, okončan tragičnim posljedicama po Srbiju.
Predsjednik Liberalno-demokratske partije (LDP) Čedomir Jovanović ocijenio je u priopćenju da su na prosvjedu "1 od 5 miliona" u Beogradu zloupotrijebljene žrtve bombardiranja Srbije 1999., te da je trebalo reći kako je zračna kampanja NATO-a bila "posljedica neodgovorne politike, prepune zločina i pogrešaka".
Jovanović je u priopćenju naglasio kako je trebalo "reći istinu" o nekadašnjem predsjedniku SR Jugoslavije Slobodanu Miloševiću i predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću.
"Večeras je trebalo pozvati i (kosovskog predsjednika Hashima) Thacija, (premijera Ramusha) Haradinaja i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da razgovaraju. Zato što je to u interesu svih nas", ocijenio je Jovanović.
Malinović je na prosvjedu poručio policiji da je "domovina narod koji je na ulici" i pozvao ih da "ne dižu palice" na svoje sunarodnjake.
"Ne smijemo im dopustiti da nas okrenu jedne protiv drugih", rekao je Malinović, navodeći da Vučić mlade i studente naziva "ološem i bitangama", a "bitange i mafijaše" naziva junacima.
Prosvjednici su u šetnji središnjim gradskim ulicama zastali ispred zgrade RTS-a, gdje je priređen performans "Dnevnik slobodne Srbije", a vijesti s oporbene scene, prešutane u javnom tv-servisu.
Okupljenima su u "Dnevniku" govorila i petorica mladića uhićenih prošle subote kada je skupina prosvjednika, na čelu s nekolicinom čelnika oporbenog Saveza za Srbiju (SZ) ušla u zgradu RTS-a, zahtijevajući da javni servis emitira zahtjeve prosvjednika.
Ispred zgrade Radiotelevizije, koju je NATO bombardirao 1999. usmrtivši 16 djelatnika RTS-a, prosvjednici su palili svijeće i držali crvene karanfile, odajući poštovanje poginulima.
Tijekom performansa ispred ulaza u u RTS stajalo je nekoliko oporbenih čelnika, među kojima i jedan od osnivača Saveza za Srbiju Dragan Đilas.
On je novinarima izjavio da su "zahtjevi isti kao i prije 100 dana", naglasivši kako je "neophodno da se oslobode mediji" u Srbiji.
"Neopohodno je da se građani Srbije oslobode pritiska pod kojim žive. Mora se odmah prestati s pokušajima daljnjeg dijeljenja naroda i guranja jednih na druge, što posljednjih dana radi vlast", upozorio je Đilas i naglasio da je "neophodan dijalog".
Prosvjed je završio ispred Vrhovnog kasacionog suda, gdje je simbolično pružena potpora građanima zaduženim u švicarskim francima koji ispred tog suda štrajkaju glađu. (Hina)