Bangladeška premijerka Sheikh Hasina podnijela je ostavku u ponedjeljak i pobjegla iz zemlje dok sve više ljudi gine u jednom od najgorih nasilja od nastanka te južnoazijske nacije prije više od 50 godina.
Bangladeš su zahvatili prosvjedi i nasilje koji su započeli prošlog mjeseca nakon što su studentske skupine zatražile ukidanje kontroverznog sustava kvota na državnim poslovima. To je eskaliralo u kampanju vršenja pritiska na Hasinu, koja je u siječnju osvojila četvrti mandat zaredom na izborima koje je bojkotirala oporba, kako bi odstupila s dužnosti.
Bijegom je neočekivano prekinuta vladavina najdugovječnije premijerke Bangladeša, koja je na vlasti od 2009. godine, a državom je upravljala ukupno više od 20 godina.
Hasina je svoju političku karijeru započela kao prodemokratska ikona, no posljednjih je godina optuživana da je postala autokratski vođa i da je gušila svaki oblik opozicije. Prema raznim izvorima, provodila je politički motivirana uhićenja, ubojstva bez suđenja i druge oblike zlostavljanja političkih protivnika, piše BBC.
Kako je Hasina došla na vlast?
Hasina je kći bangladeškog "oca nacije" Sheikha Mujibura Rahmana, koji je 1971. postao prvi predsjednik zemlje. U to je vrijeme ona već stekla reputaciju studentskog vođe na Sveučilištu u Dhaki. Njezin otac ubijen je s većinom članova svoje obitelji u vojnom udaru 1975. Samo su Hasina i njezina mlađa sestra preživjele jer su u to vrijeme putovale u inozemstvo.
Nakon života u egzilu u Indiji Hasina se vratila u Bangladeš 1981. i postala čelnica političke stranke kojoj je pripadao njezin otac, Awami League. Udružila se s drugim političkim strankama i podršku među narodom stekla prodemokratskim prosvjedima tijekom vojne vladavine generala Hussaina Muhammeda Ershada.
Prvi put je na vlast izabrana 1996. Zaslužna je za potpisivanje sporazuma o dijeljenju vode s Indijom i mirovnog sporazuma s plemenskim pobunjenicima na jugoistoku zemlje.
Najveći uspjeh njezine vladavine jest to da je Bangladeš postigao stanoviti gospodarskih rast koji je nadmašio čak i Indiju. Za vrijeme njezine vladavine prihod po glavi stanovnika se utrostručio, a Svjetska banka procjenjuje da je u posljednjih 20 godina u Bangladešu više od 25 milijuna ljudi izvučeno iz siromaštva. Također, za vrijeme njezine vladavine sagrađen je i jedan od najbitnijih infrastrukturnih projekata u povijesti Bangladeša - most Padma preko rijeke Ganges vrijedan 2,9 milijardi dolara.
No istodobno je njezina vlada kritizirana zbog brojnih navodno korumpiranih poslovnih dogovora i prevelike podložnosti Indiji. Hasina je kasnije izgubila od svoje bivše saveznice - Begum Khaledi Zie iz Nacionalističke stranke Bangladeša (BNP), 2001. godine.
Kao nasljednice političkih dinastija, obje su dominirale politikom Bangladeša više od tri desetljeća i bile poznate kao "borbene begume". Begum se odnosi na muslimanku visokog ranga. Promatrači kažu da je njihovo gorko rivalstvo rezultiralo bombama u autobusima, nestancima i izvansudskim ubojstvima koja su postala redovita pojava.
Hasina se vratila na vlast 2009. godine na izborima održanim za vrijeme privremene vlade. Doživjela je brojna uhićenja dok je bila u oporbi, kao i nekoliko pokušaja ubojstava, uključujući onaj 2004. koji joj je oštetio sluh. Također je preživjela pokušaje da je prisile na egzil te brojne sudske procese u kojima je optužena za korupciju.
Niz kontroverzi i afera
Hasina se trenutačno suočava s najtežim prosvjedima dosad. Prosvjedi u Bangladešu počeli su zahtjevom da se ukinu kvote u državnim službama, ali su se pretvorili u širi protuvladin pokret nakon što je Hasina počela koristiti policiju da bi nasilno zaustavila prosvjede, pri čemu je ubijeno više od 200 ljudi. Prosvjednike je karakterizirala kao teroriste i u svojim je istupima naglašavala da ih treba suzbiti čvrstom rukom, a uz to je i orkestrirala uhićenje više od stotinu prosvjednika.
Hasina je dugo bila optuživana za provođenje represivnih autoritarnih mjera protiv svojih političkih protivnika i medija - to je predstavljalo oštar zaokret za premijerku koja se nekoć borila za višestranačku demokraciju. Grupe za ljudska prava procjenjuju da je nakon njezina povratka na vlast 2009. oko 600 ljudi nestalo, dok je stotinu drugih ubijeno bez suđenja.
Bangladeške sigurnosne snage također su dugo bile optuživane za ozbiljno zlostavljanje i mučenje, a SAD je 2021. sankcionirao Bataljun za brzo djelovanje – ozloglašenu elitnu postrojbu policije optuženu za brutalna ubojstva, a pritom je kršenje ljudskih prava bilo glavni razlog.
Mnogi aktivisti za ljudska prava i novinari suočavaju se sa sve češćim napadima uključujući uhićenja, nadzor i uznemiravanje. Protiv novinara su korišteni strogi zakoni za koje kritičari kažu da guše slobodu medija.
Hasina i njezina vlada također su optužene za sudsko uznemiravanje, između ostalog, ekonomista i dobitnika Nobelove nagrade za mir Muhammada Yunusa. Ranije ove godine zatvoren je i suočava se s više od stotinu optužbi u slučajevima za koje njegovi pristaše kažu da su politički motivirani.
Uoči ovogodišnjih izbora uhićeni su mnogi visoki čelnici BNP-a, zajedno s tisućama pristaša nakon protuvladinih prosvjeda, za koje grupe za ljudska prava kažu da su bili pokušaj onesposobljavanja opozicije. Hasina i njezina Vlada odbacuju tvrdnje o takvim zlostavljanjima, ali je i također postavljeno strogo ograničenja posjeta stranih novinara koji žele istražiti takve navode.