Nekoliko stotina tisuća ljudi u južnoj Italiji živi u vulkanskoj kalderi koja je nedavno doživjela porast seizmičke aktivnosti. Stanovnici su rastrzani između zabrinutosti i rezignacije, dok vlasti budno prate situaciju.
U blizini Napulja, Vezuva i Pompeja, daleko manje poznati talijanski grad Pozzuoli leži na ogromnoj kalderi magme koja je tijekom tisućljeća stvorila vulkanski krajolik poznat kao Campi Flegrei. U posljednje je vrijeme ova nestabilna geologija izazvala tisuće potresa.
Znanstvenici iz zvjezdarnice Vesuvius iz Talijanskog instituta za geofiziku i vulkanologiju prate aktivnosti unutar kratera čije se emisije plinova čine posebno intenzivnim.
"U tim područjima, emisije plinova dolaze duboko ispod zemlje", objašanjava Mauro Antonio Di Vito, direktor Instituta, dok hoda oko fumara - otvora na površini Zemlje gdje se emitiraju vrući vulkanski plinovi i pare, te dodaje: "Promatranje i razumijevanje kako se te emisije mijenjaju tijekom vremena važno je za karakterizaciju onoga što se događa duboko u komori magme.''
Pogledaj na Twitteru
Podaci u stvarnom vremenu o emisiji plinova, seizmičkoj aktivnosti te temperaturi tla i zraka prate se 24 sata dnevno iz ogromne kontrolne sobe u sjedištu Talijanskog instituta za geofiziku i vulkanologiju.
"U rujnu smo imali više od 1000 potresa u mjesec dana. Naravno, većina potresa je vrlo niske magnitude, s nekoliko njih koji su dosegnuli magnitude 3,8, 4,0 ili čak 4,2. Sada je proces usporen. Ali znamo da se to može promijeniti. Sve što možemo učiniti je nastaviti nadzirati područje s najvećom pažnjom", objašnjava za Euronews Di Vito.
Čini se da su stanovnici navikli na neizvjesnost. Povijesno sklono erupcijama, ovo područje također pokazuje geološku značajku poznatu kao bradiseizam. Gurano magmom i plinovima, tlo se pomiče gore-dolje kao da diše. Ponekad ti pokreti rezultiraju potencijalno opasnim potresima za zgrade i ljude.
Jedna od četvrti Pozzuolija evakuirana je 1970. tijekom jednog takvog udara. Od tada je djelomično obnovljena, ali ondje više nitko ne živi.
Lokalni slikar Antonio Isabettini bio je tinejdžer kad je njegova obitelj evakuirana s tog područja: "Ovdje je živjelo 3000 ljudi, koji su iseljeni u roku od dva dana. Sjećam se da je bila velika zbrka, to je sigurno, jer smo se od jutra do večeri našli okruženi vojskom, autobusima i policijskim snagama.
Antonio, koji sada ima 68 godina, i dalje slika vulkanske krajolike koji su definirali i prkosili čitav njegov život: "Slušali smo potrese. Osjetili smo ih. Kažemo da smo se gotovo navikli na ovaj fenomen, postao nam je prijatelj.''
''Nove generacije ljudi zaboravljaju da žive na vulkanu''
No, je li gusto naseljeno područje spremno ako se situacija pogorša? Regionalna Civilna zaštita brine za sigurnost 1,5 milijuna ljudi koji su potencijalno ugroženi.
Planovi evakuacije zbog vulkanske aktivnosti postoje već godinama. Sada se razvija i poseban plan za bradiseizam, kaže Italo Giulivo, ravnatelj Civilne zaštite regije Campania.
Procjenjuje se kapacitet osnovnih usluga i prometne infrastrukture te se zacrtavaju komunikacijske strategije, istaknuo je Giulivo.
"Činjenica da je posljednja erupcija ovdje bila 1538. godine znači da nove generacije ljudi zaboravljaju da žive na vulkanu. To smanjuje percepciju rizika. Ne želimo umiriti stanovništvo, želimo im dopustiti da znaju u čemu je problem pa da ga budu svjesni”, objašnjava.
Pogledaj na Twitteru
Važnost planova evakucija i smanjenje rizika
Bez obzira na to jesu li zabrinuti ili ih ne uznemiravaju nedavni potresi, stanovnici traže točne znanstvene procjene, detaljne postupke za smanjenje rizika, izvedive planove evakuacije i jasne komunikacijske smjernice.
Uz planove evakuacije, područje se suočava s još jednim hitnim problemom: zbrinjavanjem zgrada koje počinju pokazivati jasne znakove krhkosti.
Zabranjena je nova gradnja, a ojačani su javni objekti, napominje gradonačelnik Pozzuolija Luigi Manzoni. Lokalne vlasti ne mogu izravno pomoći privatnim vlasnicima, kaže on, ali nedavna nacionalna uredba trebala bi pomoći u procjeni broja, distribucije i stanja osjetljivih stanova.
"Ova nam uredba omogućuje da napravimo procjenu ranjivosti na zgradama koje se nalaze unutar dijelova zone bradiseizma. Ukupno je riječ o nekih 15.000 zgrada, od kojih je otprilike 9.500 u gradu Pozzuoli, 2.000 u Bacoliju i 3.000 u Napulju," kaže Manzoni.
Poizanje razine upozorenja?
U glavnom gradu Rimu vlasti su nedavno raspravljale o konačnom povećanju razine upozorenja, s trenutnog žutog upozorenja niskog rizika na daleko restriktivnije narančasto upozorenje. Taj je potez na kraju odbačen, na olakšanje sektora turizma i usluga.
Povećanje razine upozorenja bez neupitnog znanstvenog opravdanja dovelo bi regiju natrag u stanje mirovanja poput COVID-19, kaže Gennaro Martusciello, potpredsjednik Lokalne udruge upravitelja hotela dok se sastajemo u njegovom hotelu s četiri zvjezdice.
"Narančasta zona bi značila da samo oni koji rade ili žive unutar granica grada mogu ući. Drugim riječima, to bi značilo uništavanje turističke djelatnosti. Kako možete posjetiti grad, a da vam se ne dozvoli ulazak ili izlazak? Naš sektor zapošljava gotovo 50.000 ljudi, tako da bi to doista bila velika katastrofa'', kaže on.
Stanovnici se nadaju da će stručnjaci i vlasti donijeti ispravnu odluku - kakva god ona bila.
"Mislim da možemo mirno spavati", kaže Antonio Isabettini ispred prekrasne talijanske obale i zaključuje: "Živimo u simbiozi s ovim prirodnim fenomenom. Istina je da zabrinjava, ali s druge strane, smatramo se sretnima što živimo na jednom od najljepših mjesta na svijetu, punom povijesti, punom legendi. .."