1. Merkel ostaje kancelarka
Pobijedio je blok CDU/CSU Angele Merkel, što i nije bilo iznenađenje. Iznenađenje je bilo to da su dobili nekoliko postotaka manje podrške birača nego što su im predviđale ankete. Dok su im ankete predviđale 36 posto, blok je prema prvim nepotpunim rezultatima dobio tek nešto više od 30 posto podrške birača.
2. SPD neće u koaliciju s Merkel
SPD s kojim je Angela Merkel koalirala u prethodnom mandatu dobio je 20 posto podrške birača, ali je odmah po objavi nepotpuni rezultata izbora najavio da neće slagati Vladu s blokom CDU/CSU nego će biti jaka oporba.
''Time su napravili veliku stvar. Prije svega to da će ograničiti prostor Alternativi za Njemačku i oduzeti joj primat najjače parlamentarne oporbene stranke i prema tome primat predsjedanja određenim važnim odborima u Bundestagu, kao što je primjerice odbor za financije. Drugo, pokazuje da su njemački socijaldemokrati prelomili taj sraz želje između ostanka na vlasti i činjenice da sve njihove ideje i sve njihove uspjehe zasjenjuje moćan partner CDU/CSU Angele Merkel i da sve ono što oni dobro naprave u vladajućoj koaliciji u zadnje četiri godine postaje sve bljedunjavije. Zbog toga prolaze sve lošije i lošije na izborima'', rekla je Ivana Petrović u analizi za Dnevnik Nove TV.
3. Alternativa za Njemačku ušla u Bundestag
Najveći dobitnik na ovim izborima je krajnje desna stranka Alternativa za Njemačku koja je prvi put ušla u Bundestag, ali nikako sa zanemarivim brojem zastupnika. Ako i potpuni rezultati budu odražavali ovakvo stanje, u njemačkom parlamentu moglo bi sjediti čak 89 zastupnika Alterantive za Njemačku, što ih čini trećom snagom u zemlji.
Samo dan nakon izbora Alternativu za Njemačku potresli su duboki unutarstranački sukobi. Naime, supredsjednica Frauke Petry najavila da u novom sazivu Bundestaga neće ući u zastupnički klub AfD-a.
"Nakon duga razmišljanja odlučila sam u Bundestagu djelovati samostalno, a ne kao dio zastupničkog kluba AfD-a", poručila je.
4. Liberali i Zeleni
Liberali su dobili 10 posto, a Zeleni su osvojili 9,5 posto glasova birača, te se očekuje da bi Merkel vladajuću koaliciju mogla slagati s tim političkim opcijama.
5. Hoće li biti moguće sastavljanje ''Jamajka koalicije''?
Očekuje se da bi sastavljanje tzv. Jamajka koalicije (nazvane tako zbog boja stranaka, crne, žute i zelene) bilo mukotrpno zbog velikih razlika u političkim programima pojedinih stranaka. To posebice vrijedi za razlike između Kršćansko-socijalne unije (CSU) koja slovi za konzervativniji dio Unije i stranke Zeleni koja ne mnogim područjima zastupa suprotne interese od bavarskog CSU-a.
''Tu se otvara nekoliko pitanja. Prvo koji su koalicijski apetiti i Zelenih i Liberala. Drugo, bi li tu koaliciju destabilizirale sadržajne razlike između dva manja koalicijska partnera ili bi omogućili kancelarki programatski balans, pa bi to sve skupa bilo uspješno. Treće, ministarstvo vanjskih poslova koje pripada koalicijskom partneru, pitanje kako će se predsjednik Liberala odnositi prema tome.
On je već ranije rekao da ga u tom slučaju ministarstvo vanjskih poslova ne zanima, nego ga prije svega zanima ministarstvo financija i ukoliko ga to zanim,a pitanje je koliko će biti kompatabilan s politikama Merkel. Njegov je stav, primjerice da Grčka mora izaći iz eurozone, dok je stav Merkel čvrst da Grčka mora ostati u eurozoni i ona ju je čitavo vrijeme spašavala'', rekla je Petrović u analizi.
6. Prosvjedi protiv Alternative za Njemačku
Nakon što je Alternativa za Njemačku osvojila značajan broj glasova, to je potaknulo prosvjede ispred njihove središnjice u Berlinu. Prosvjednici uzvikuju slogane i nose transparente. Prosvjeduju protiv ulaska radikalne desnice u Budnestag.