Donald Trump je 47. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Rezultate američkih izbora za predsjednika svijet je iščekivao s nestrpljenjem i strepnjom, a što će oni novo donijeti u američkoj vanjskoj politici, komentirao je politički analitičar Branimir Vidmarović.
"Trumpova pobjeda prije svega je odraz stanja u Americi. To je odraz nezadovoljstva ekonomijom, inflacijom, ali i polarizacija po pitanju američke podrške Izraelu, gdje je došlo do raskola u redovima lijevih liberalnih, progresivnih glasača koji su prosvjedovali za Palestinu. Odraz je to i manjka vizije američkog vodstva i zadržavanje statusa quo jer, sudeći po svemu, čak i oni koji su bili neutralni ili skeptični prema Trumpu uvidjeli su da unutarnja politika nikamo ne vodi i vjerojatno su mnogi bili razočarani što demokrati nisu ništa napravili ni za društvo, ni za ekonomiju, ni za jednakost od onoga što su obećavali. To je svojevrsni prosvjed protiv establišmenta", smatra Vidmarović.
Kako će u narednim godinama izgledati američka vanjska politika, tek će se vidjeti. Jedna je pretpostavka da će Trump nastaviti raditi po modelu svoga prvog mandata, ali moguće je i da je Trump evoluirao te da će uz iskustvo iz prethodnog razdoblja u Bijeloj kući promijeniti svoj stil.
"U prvom slučaju možemo očekivati dosta aktivnu američku vanjsku politiku, koja će biti asertivna, ne kroz vojni način ili forsiranje vrijednosti demokracije i ideala, kako je to obično za vrijeme demokrata, već kroz ekonomski pritisak i različite bilateralne sporazume. Ako se Trump nije promijenio, jasno je da preferira bilateralne sporazume, a ne multilateralne", kaže Vidmarović i dodaje da se u ovom slučaju mogu očekivati nagodbe s ključnim igračima na svjetskoj sceni.
"Američka prisutnost u svijetu neće se smanjiti, Trump nije izolacionist, nego promovira američke interese na drukčiji način od onoga na koji je navikla američka vanjska politika", dodaje.
Rješenje rata u Europi
Donald Trump zasigurno će pokušati iznjedriti svoje rješenje sukoba između Rusije i Ukrajine. Pitanje je samo kako će to postići.
"Skica njegova plana procurila je u novine, međutim ondje nema ničega spektakularnog ili novog na što bi pristali ili predsjednik Putin ili predsjednik Zelenski. U svakom slučaju, vjerojatno će biti uspostavljen kontakt i telefonski razgovori. Time će narušiti politiku demokrata i Bidena da se s Putinom ne razgovara", objašnjava Branimir Vidmarović, koji smatra da će Trump teško uspjeti riješiti sukob u Europi.
"Njegova izjava da će okončati rat u Ukrajini u 24 sata bila je tek stilska figura u njegovu stilu i populizam", zaključuje Vidmarović.
Posebno će zanimljivo, smatra politički analitičar, biti zanimljivo vidjeti kakva će u drugom Trumpovu mandatu biti dinamika između njega kao predsjednika i CIA-e i Ministarstva obrane te Ministarstva vanjskih poslova. Naime, u prvi Trumpov mandat obilježili su njegovi sukobi sa sigurnosnom zajednicom, koja tako nije željela ni da Trump ponovno dođe na vlast.
"Vidjet ćemo hoće li ovaj put biti sukoba, hoće li Trump pokušati prisiliti Pentagon i Ministarstvo obrane na slaganje s njim, ili će biti pametniji i neće ići uzvodno jer prošli put je doživio veliki napad obavještajne zajednice zbog tzv. ruske afere. Ti sentimenti u CIA-u i FBI-u nisu nikamo nestali. Ljudi i tamo i dalje smatraju Trumpa toksičnim elementom, gotovo stranim. Njegovi poduhvati i njihova uspješnost po svijetu će najviše ovisiti o tome kako će se postaviti obavještajna zajednica", zaključuje Vidmarović.
Nastavak starih politika
Donald Trump vjerojatno će na Bliskom istoku nastaviti politiku iz prvog mandata. Promovirat će sporazume Abraham, a neće biti promjene ni u iranskom pitanju.
"U odnosu s Kinom možemo očekivati nastavak carinskih okršaja i pokušaja primoravanja Kine da smanji svoj izvoz, a kupuje više američko", smatra Vidmarović.
Politički analitičar uvjeren je i da Trump neće ukinuti NATO ili iz njega povući Ameriku. No zasigurno će potencirati povećanje izdvajanja za obranu.
Ukratko, Vidmarović smatra da će se nastaviti američka globalna prisutnost, ali kroz prizmu ekonomije, pragmatičnih i proračunatih interesa SAD-a. Trump neće slati vojnike da ginu ondje gdje ne treba, već će koristiti ekonomske pritiske i sporazume.
Novi Trumpov stil
No postoji mogućnost i da je Donald Trump sada mudriji, da je evoluirao i da će promijeniti stil. Teško je naravno pretpostaviti u kojem smjeru.
"Pretpostavka je da će biti obazriviji i oprezniji u ophođenju s obavještajnom zajednicom, da će usklađivati više svoje stavove i planove s njima. U tom slučaju očekuje nas više-manje politika poput Bidenove, samo možda malo više ekscentrična. Sjetimo se, Biden nije promijenio Trumpovu politiku, nego ju je nastavio, ali na malo drukčiji način", objašnjava Branimir Vidmarović.
U suprotnome, ako nastavi ili pojača rat sa sigurnosnom zajednicom, mogao bi, kaže analitičar, biti nepredvidiv i ambiciozan.
"Ako odluči da može ići protiv čitavog establišmenta, e, onda nas po čitavom svijetu čekaju asertivnije politike i nastavak nekih procesa poput onoga sa Sjevernom Korejom", dodaje.
Nije izgledno da će Amerika pod Trumpom potpuno ukinuti vojnu pomoć Ukrajini, ali moglo bi doći do njezina smanjenja ili postrožavanja kriterija dodjele sredstava.
"Možda bi mogao uvjetovati davanje pomoći tako da je veže uz početak mirovnih pregovora. Tako bi mogao pokušati prisiliti Zelenskog da razgovara s ruskom stranom. Ne vjerujem da bi išao tako radikalno da ukine pomoć, ali bi mogli postojati pragmatični uvjeti koje će postaviti Zelenskom. Moguće je da će pokušati i prema Putinu metodom obustave rata ili paljbe u zamjenu za ukidanje nekih sankcija. Meni se čini da bi to bilo u Trumpovu stilu jer on nije crno-bijel. Njega od drugih predsjednika i establišmenta razlikuje to što nema gotovo teološki pogled na politiku, već joj pristupa kao biznismen, čovjek koji vidi različite aspekte i spreman je na pregovore, a zato ga i ne voli sigurnosni establišment", zaključuje politički analitičar Branimir Vidmarović.
Donald Trump i Europa
Na Hrvatsku se ova promjena u Bijeloj kući vjerojatno neće posebno odraziti. Što se tiče zapadnog Balkana, moglo bi utjecati na Srbiju i Kosovo.
"Za vrijeme njegova mandata proces srpskog priznavanja Kosova iskočio je s glavnog kolosijeka i tračnica koje su bile u okviru EU-a na paralelni kolosijek koji je američki. Trump je preko svoga predstavnika započeo, u svom stilu, bilateralne pregovore između Kosova i Srbije i koji nisu išli po europskim procedurama i Bruxelles je zbog toga bio iznimno ljut", kaže Vidmarović i dodaje da je moguće da Trump nastavi ovu priču jer on želi rezultate - milom ili silom.
"Vjerojatno će doći do ponovnog zbližavanja SAD-a i Poljske jer su Poljaci još tijekom prvog njegova mandata dobro shvatili da je bolje ići direktno preko Amerike, nego preko Bruxellesa i da tako mogu raditi što žele. Mislim da će se sada i baltičke zemlje, sve u kontekstu ruske prijetnje, ukrcati na taj Trumpov vlak. I vjerojatno Viktor Orban. Na neki način, Mađarska će dobiti zaštitu od europskih kritika tijekom Trumpova mandata", zaključuje Vidmarović.
Zaključno, Vidmarović je objasnio da je američka vanjska politika na razini filozofije ostala nepromijenjena, a svodi se na američku nadmoć i njezino održavanje u svijetu.
Trump će naglasak staviti na širenje američke moći i kontrolu američke dominacije kroz saveze, prisile i carine, ali neće stavljati naglasak na vojne intervencije.
"U svakom slučaju, bolje je imati manje vojnih intervencija, ali za zemlje poput Kine i Irana, koji su antagonisti, zaista je svejedno tko će biti u Bijeloj kući jer se politika nastavlja. Što se tiče Rusije, ništa se radikalno neće promijeniti. Trump nema moć samostalno kompletno ukinuti sankcije", zaključuje Vidmarović.