Američki predsjednički izbori održavaju se svake četiri godine u utorak poslije prvog ponedjeljka u studenome. Odvijaju se po elektorskom izbornom sustavu, kojega mnogi ocjenjuju - zastarjelim.
Predsjednika zapravo bira tijelo koje se zove izborni kolegij. Izbornike, odnosno elektore, u kolegij delegira svaka savezna država ovisno o broju svojih stanovnika.
Najmnogoljudnija Kalifornija ima 55 elektora, a slijede je Teksas s 38 te New York i Florida, svaka po 29.
Slabo naseljene države poput Aljaske, Vermonta, Delawarea, Wyominga ili Montane imaju samo po tri elektora.
Kandidati za američkog predsjednika natječu se u svakoj državi zasebno, a pobjednik, neovisno kojom razlikom, osvaja sve njezine elektore. Pravilo je to u svim saveznim državama, osim u Nebraski i Maineu.
Te države koriste proporcionalni sustav, stoga se u tim saveznim državama elektorski glasovi raspodjeljuju prema rezultatima po kongresnim okruzima.
Predsjednički kandidat za pobjedu mora dobiti apsolutnu većinu elektora, odnosno 270 od njih 538.
Većina američkih saveznih država tradicionalno je naklonjena nekom od kandidata, zato se kandidati bore i veliku pažnju posvećuju državama koje od izbora do izbora šetaju na jednu ili drugu stranu, takozvane "swing države".
Među njima su između ostalog Florida, Colorado, Iowa, Minnesota, Nevada, New Hampshire, North Carolina, Ohio...
Te su države bogate elektorima, a nisu opredjeljene za jednog kandidata.
Dakle, iako građani tehnički glasaju za predsjedničkog kandidata, oni zapravo biraju elektore koji će glasati u njihovo ime. U većini saveznih država vrijedi sustav 'pobjednik uzima sve', što znači da kandidat koji osvoji većinu glasova u toj državi dobiva sve njezine elektorske glasove.
Ovakav izborni sustav povremeno dovodi do situacija u kojima kandidat može osvojiti većinu glasova birača, a ipak izgubiti izbore zbog nedovoljnog broja elektorskih glasova.
Upravo se to dogodilo na izbrima 2016. godine između Donalda Trumpa i Hillary Clinton. Trump je tijesno pobijedio u gotovo svim takvim državama i osvojio 306 elektora, iako je Clinton zahvaljujući uvjerljivim pobjedama u Kaliforniji i New Yorku na nacionalnoj razini imala gotovo tri milijuna glasova više.
John Quincy Adams tako je dobio izbore protiv Andrewa Jacksona 1824. godine, a najrecentniji slučaj prije Trumpa bili su izbori 2000. i epski zaplet na Floridi između Georgea W. Busha i demokrata Ala Gorea.
Gore je nacionalno dobio gotovo 500.000 glasova više, ali pošto je Florida na koncu pripala Bushu, potonji je dobio izbore s 271 elektorom.