"Dva su razloga zbog kojih je Hrvatska glasala protiv. Najvažniji je to što se ne osuđuje teroristički napad Hamasa i drugi je to što se ne traži bezuvjetno puštanje talaca", kazao je bivši ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier.
Kanada je predložila amandman kojim se "nedvosmisleno odbacuju i osuđuju teroristički napadi Hamasa" i traži puštanje talaca, ali on nije dobio potrebno dvotrećinsku većinu za usvajanje.
Da je taj amandman prošao, kaže Stier, "vjerojatno bi i pozicija Hrvatske bila drugačija".
"Međutim, on je odbijen, a kada je riječ o terorizmu, ne može biti suzdržanosti, već treba biti protiv", istaknuo je.
Opća skupština UN-a usvojila je u petak rezoluciju kojom se traži "trenutačno, trajno i održivo humanitarno primirje" u Gazi. Protiv je bilo 14 zemalja, među njima i Hrvatska, jedna od četiri članice EU-a uz Austriju, Češku i Mađarsku.
Većina članica EU-a bila je suzdržana, dok su za rezoluciju glasale Francuska, Španjolska, Slovenija, Portugal, Irska, Belgija, Malta i Luksemburg.
Predsjednik Zoran Milanović nije bio konzultiran niti obaviješten o tome kako će Hrvatska glasati o rezoluciji UN-a kojom se poziva na humanitarno primirje u Gazi, priopćio je u subotu ured hrvatskog predsjednika, istaknuvši da je vlada glasanjem protiv te rezolucije Hrvatsku obilježila kao "protivnika mira".
Hrvatska je, smatra Milanović, trebala biti suzdržana prilikom glasanja rezoluciji.
"Predsjednik Milanović je izjavio da on nema simpatije prema državi Izrael. Međutim, Republika Hrvatska jest zemlja koja gaji prijateljske odnose s državom Izrael i podržava pravo Izraela na obranu, naravno ističući da se pritom mora pridržavati međunarodnog humanitarnog prava", kaže Stier.
Ured hrvatskog predsjednika također je poručio kako je vlada svojom odlukom "nepotrebno kompromitirala nacionalnu sigurnost i izložila Republiku Hrvatsku potencijalnim ugrozama za što će morati snositi svu odgovornost".
Stier smatra da glas Hrvatske protiv rezolucije ne treba "dovoditi u vezu s brigom koju sasvim sigurno hrvatska vlada i sve hrvatske službe vode po pitanju nacionalne sigurnosti".
U tom kontekstu je napomenuo da je i Austrija, koja je neutralna pa nije članica NATO-a, također glasala protiv, a u toj su zemlji smještene i agencije UN-a.