Na eventualnom referendumu o ulasku u EU 44 posto građana Srbije glasalo bi "za" pridruživanje europskom bloku, "protiv" članstva u Uniji je 42 posto, dok je 43 posto ispitanika uvjereno da Srbija nikad neće postati članicom EU-a, rezultati su ankete Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA) provedene krajem veljače i početkom ožujka.
Ti podaci približni su rezultatima iz prosinca 2022., koje je objavilo srbijansko Ministarstvo za eurointegracije, kad je podrška pristupanju Srbije Uniji bila 43 posto, nasuprot 32 posto protivnika europskog puta. U tom je istraživanju trećina ispitanika istaknula da ima pozitivnu sliku o EU-u, a približno ih je toliko negativno gledalo na Uniju.
Situacija s Kosovom percipira se kao jedna od ključnih tema, ali 38 posto ne zna što bi moglo biti idealno rješenje za Kosovo, a isti postotak anketiranih ne vidi što je realno rješenje ishoda aktualnih pregovora Beograda i Prištine pod pokroviteljstvom EU-a.
Trećina ispitanika tvrdi kako ne zna šta podrazumijeva europski sporazum o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, a samo sedam posto vjeruje da je to korak ka finalnom sporazumu.
Prema rezultatima istraživanja koje objavljuju beogradski mediji, većina građana, kad im se predstavi sadržaj europskog prijedloga, ne smatra plan prihvatljivim, tek 26 posto bi ga prihvatilo, a 20 posto bi pristalo na nezavisnost Kosova u zamjenu za bolji položaj kosovskih Srba.
"Građani koji trenutni prijedlog smatraju prihvatljivim, većinski vide priznavanje Kosova, podjelu teritorija ili prihvaćanje francusko-njemačkog plana kao realno, a nešto rjeđe i kao idealno rešenje pitanja Kosova", navedeno je u analizi istraživanja.
Upitani za strateški pravac koji bi Srbija trebala slijediti, 44 posto je navelo da se treba više okrenuti ka Zapadu, a 43 posto drži da su Srbiji potrebne "jače" veze s Rusijom. Nju kao najvažnijeg političkog partnera vidi 34 posto ispitanika, a sigurnosnog partnera njih 42 posto, dok 44 posto doživljava EU kao najvažnijeg ekonomskog partnera Srbije.
Većina građana podržava politiku sjedenja "na više stolica", dok tek njih 18 posto smatra da bi se Srbija trebala "u potpunosti opredijeliti za jednu ili drugu stranu", navodi se u istraživanju.