Norveška, Švedska i Finska imaju povijesno hladne klime, ali su ih pogodile vrtoglavo visoke temperature, uključujući rekordna 22 dana s više od 30 °C u Finskoj. Švedska je izdržala deset uzastopnih dana "tropskih noći", kada temperature nisu padale ispod 20 °C.
Globalno zagrijavanje, uzrokovano izgaranjem fosilnih goriva, učinilo je toplinski val barem deset puta vjerojatnijim i 2 °C toplijim, rekli su znanstvenici. Neki od vremenskih podataka i klimatskih modela korištenih u njihovoj analizi pokazali su da toplinski val ne bi bio moguć bez klimatskog sloma uzrokovanog ljudskim djelovanjem, piše The Guardian.
Vrućina ima dalekosežne posljedice, kao što su pregrijavanje i prenapučenost bolnica, zbog čega su neke bile prisiljene otkazati planirane operacije. Također, najmanje 60 ljudi se utopilo jer se povećao broj ljudi koji odlaze na kupanje na otvorenom, a dogodilo se i cvjetanje algi u morima i jezerima. Izbile su i stotine šumskih požara.
U posljednjem velikom toplinskom valu u regiji, 2018. godine, samo je u Švedskoj umrlo 750 ljudi, a znanstvenici predviđaju sličan broj nakon što se podaci obrade.
Divlje životinje također su bile pogođene, posebno poznati sobovi Skandinavskog poluotoka. Neke su životinje uginule na vrućini, a druge su ušle u gradove tražeći hlad. Vozače se upozoravalo na to da bi sobovi mogli ulaziti i u tunele kako bi se rashladili.
Velik dio sjeverne hemisfere posljednjih je tjedana doživio toplinske valove. To uključuje Ujedinjeno Kraljevstvo, Španjolsku i Hrvatsku, gdje je šteta od šumskih požara gotovo dvostruko veća od 20-godišnjeg prosjeka, te SAD, Japan i Južnu Koreju. Znanstvenici su sigurni da je klimatska kriza pojačala to ekstremno vrijeme.
Profesorica Friederike Otto, klimatologinja na Imperial Collegeu u Londonu i voditeljica udruženja World Weather Attribution (WWA), koja je provela nordijsku analizu, rekla je: "Čak se i relativno hladne skandinavske zemlje danas suočavaju s opasnim toplinskim valovima s porastom temperature od 1,3 °C – nijedna zemlja nije sigurna od klimatskih promjena."
"Izgaranje nafte, plina i ugljena danas ubija ljude. Fosilna goriva pojačavaju ekstremne vremenske uvjete i kako bismo spriječili da klima postane opasnija, moramo prestati spaljivati ih i prijeći na obnovljive izvore energije."
Toplinski valovi poput onog u Skandinaviji postat će još pet puta češći do 2100. godine ako globalno zagrijavanje dosegne 2,6 °C, što je današnja putanja.
Maja Vahlberg, švedska stručnjakinja u Klimatskom centru Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, rekla je: "Ovaj srpanj podsjetio nas je na to da na sjeveru vrućina nije udaljena prijetnja, već prodire u bolnice, ustanove za njegu i domove. Naša infrastruktura nije izgrađena da izdrži ove ekstremne temperature, a naše starije stanovništvo sve je osjetljivije na opasne vrućine."
Brza WWA-ova studija o ulozi globalnog zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem u nordijskom toplinskom valu usporedila je vjerojatnost visokih temperatura u današnjoj toplijoj klimi s onima u hladnijem predindustrijskom razdoblju, fokusirajući se na najtoplije dvotjedno razdoblje u svakoj zemlji.
Znanstvenici su otkrili da je čak i relativno mali porast globalne temperature od 0,2 °C od 2018. udvostručio vjerojatnost takvih toplinskih valova, pokazujući da je svaki djelić stupnja važan.
Upečatljiv aspekt toplinskih valova bio je broj tropskih noći.
Amalie Skålevåg iz Norveškog meteorološkog instituta rekla je: "Vruće noći mogu biti opasne kada tijelo nema priliku odmoriti se i oporaviti nakon vrućeg dana, a to se posebno odnosi na ljude s kroničnim zdravstvenim problemima."
Utjecaji toplinskog vala na sobove ugrožavaju egzistenciju autohtonih zajednica Sámija, koje ih uzgajaju više od tisuću godina. "Takvi poremećaji također ugrožavaju zdravlje [Samija] i njihovo pravo na održavanje načina života – zbog toga su klimatske promjene pitanje ljudskih prava", rekla je Vahlberg.