Skijaški centri u Bosni i Hercegovini koji su donedavno privlačili posjetitelje niskim cijenama suočeni su činjenicom da su odjednom postali preskupi, a uz to su teško pogođeni klimatskim promjenama pa sada moraju promijeniti poslovnu strategiju kako bi opstali.
Visokim cijenama protekle se zimske sezone izdvojila Jahorina, gdje je cijena dnevnog ski pasa bila gotovo izjednačena s onima u renomiranim skijaškim centrima u Alpama ili Dolomitima, a skijaši su uz to za jelo i piće morali plaćati gotovo dvostruko više nego u europskim skijalištima.
Dnevna skijaška karta na Jahorini, koja ima 50-ak kilometara staza, tako je u glavnoj sezoni stajala 44 eura, a šestodnevna 191 euro.
Na austrijskim skijalištima, koja imaju u prosjeku oko 200 kilometara staza, dnevna je pak karta protekle sezone bila tek desetak eura veća.
Direktor Olimpijskog centra Jahorina Dejan Ljevnajić suglasan je kako su cijene na toj planini "otišle u nebo", jer nije normalno da cijene piva ili kave na stazama u BiH budu dvostruko veće nego u Italiji.
Uz sve to problem su i klimatske promjene, koje su na nižim planinama kakva je i Jahorina značajno skratile skijašku sezonu, a skijaškim centrima nametnule nove velike troškove održavanja staza u kakvom-takvom stanju proizvodnjom umjetnog snijega.
Na Jahorini se hvale kako su zahvaljujući suvremenoj opremi, koja može raditi i na temperaturama iznad nule, ipak uspjeli održati zasnježenim barem dio staza u kontinuitetu od 127 dana te da su tako privukli oko 250 tisuća posjetitelja.
No loši uvjeti za skijanje organizatore su prisilili na svojevrsnu rasprodaju, jer su skijaške karte s raznim popustima nudili kroz punih 80 dana.
Kratka skijaška sezona utječe i na vrijednosti nekretnina pa se val apartmanizacije, kojemu su bile izložene planine, sada pokazuje lošom investicijom, jer je pala potražnja, a prodaju se čak i hoteli koji se bore sa slabom popunjenošću kapaciteta.
"Ove dvije tople zime su ostavile dubok trag na našoj regiji i planinskom turizmu uopće. Sada je trenutak da hitno reagiramo i prilagodimo se novonastaloj situaciji. Istinski je važno da svi zajedno smanjimo cijene, kako za ski pas, smještaj, tako i za izvanpansionske usluge. Samo na taj način možemo privući više turista", ocijenio je Ljevnajić.
Njegova je poruka kako bi se sada morali orijentirati na jačanje ljetnog turizma, što znači temeljitu promjenu poslovne strategije.
Sve to utjecalo je i na ukupno poslovanje Olimpijskog centra Jahorina pa su, kako prenosi portal capital.ba, računi te tvrtke ponovo bili blokirani, a njihove dospjele dugove po kreditnim zaduženjima otplatila je vlada Republike Srpske.
Zahvaljujući političkoj potpori koju Ljevnajiću daje predsjednik RS Milorad Dodik, entitetska vlada već godinama stoji iza takvih kreditnih zaduženja i trenutačno je jamac za oko 80 milijuna eura kredita što ih je OC Jahorina podigao za razvojne projekte.