Olaf Scholz je govoreći u njemačkom parlamentu u četvrtak ujutro rekao da je "čvrsto uvjeren da bi Švedska trebala sjediti za stolom na samitu kao nova saveznica pored Finske" kada se vođe NATO saveza sastanu u Vilniusu idući mjesec.
Njemačkim zastupnicima je kazao da od ponovno izabranog turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana traži da odustane od svojih prigovora za članstvo Švedske u savezu, na koje su sve ostale članice pristale na prošlogodišnjem samitu u Madridu.
Erdogan je u više navrata optužio Švedsku da ne poduzima korake protiv "terorističkih organizacija", što se očito odnosi na uglavnom kurdske političke skupine iz Turske koje u Švedskoj djeluju u egzilu, no odnosi se i na zagovaratelje neuspješnog pokušaja državnog udara protiv njega 2016.
Švedska je nedavno postrožila svoje zakone o terorizmu, a vrhovni sud u zemlji je odobrio prvo izručenje navodnog simpatizera zabranjene Radničke stranke Kurdistana (PKK) u Tursku.
Članstvo Ukrajine u NATO-u, međutim, ne dolazi u obzir dokle god traje ruski rat protiv te zemlje, kazao je Scholz.
Pravila Sjevernoatlantskog ugovora ne dopuštaju primanje zemalja uključenih u aktivne sukobe. Gruzija i Moldavija, koje imaju proruske separatističke pokrajine, isključene su zbog istog razloga. Sukob u Ukrajini započeo je 2014. proruskim ustankom u regiji Donbas, koji je poduprla Moskva, prije nego što je Rusija započela invaziju u veljači 2022.
Zemlje članice NATO-a, rekao je Scholz u četvrtak, trebaju se do kraja rata usredotočiti na pružanje pomoći Ukrajini tako da ojačaju njene vojne i obrambene sposobnosti, rekao je Scholz.