Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt je pred Vijećem sigurnosti po prvi puta govorio u svojstvu visokog predstavnika jer su mu prošle godine to onemogućili predstavnici Rusije i Kine. Oni su to pokušali učiniti i u srijedu osporavajući mu legitimitet.
Ruski je veleposlanik Vasilij Nebenzia kazao kako njegova zemlja koja je suspendirana iz članstva u Vijeću za provedbu mira u BiH (PIC) ne priznaje "njemačkog građanina" Christiana Schmidta kao visokog predstavnika jer njegovo imenovanje nije ranije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a.
"Schmidt nema pravo govoriti u ime međunarodne zajednice niti podnositi bilo kakve izvještaje", kazao je Nebenzia dodajući kako je stajalište Moskve da je pozicija visokog predstavnika zapravo upražnjena pa Schmidtov dolazak na sjednicu Vijeća sigurnosti predstavlja kršenje normi i pravila na kojima je utemeljen i funkcionira UN.
Slično je stajalište iznio i predstavnik Kine, no američka veleposlanica koja ujedno predsjedava Vijećem sigurnosti Linda Thomas-Greenfield njihove je prigovore tek registrirala, a Vijeće se o tome nije ni očitovalo.
Schmidt je u redovitom izvještaju kojega ured visokog predstavnika (OHR) Vijeću sigurnosti podnosi svakih šest mjeseci kazao kako iz cijele BiH dolaze izazovi po stabilnost države, a da se od prošle godine otvoreno govori o mogućnosti izbijanja novog rata. Sada je sve zakomplicirao i sukob u Ukrajini koji je dokazao da je rat u Europi moguć i u 21. stoljeću, kazao je Schmidt.
"Opasnost od incidenata i dalje je veoma visoka", istaknuo je visoki predstavnik dodajući kako je stoga važna prisutnost vojnika EUFOR-a na terenu.
Posebice je upozorio na ponašanje vlasti Republike Srpske koje donošenjem različitih zakona i odluka dovode u pitanje funkcioniranje BiH kao države oduzimajući joj ovlasti a istodobno zagovaraju "miran razlaz" države odnosno uspostavu RS kao neovisne države.
"Mi nećemo mirno sjediti dok netko pokušava narušiti mir i napredak postignut u proteklih 26 godina", kazao je Schmidt koji tvrdi kako vlasti RS pozivanjem na "originalni Dayton" u biti pokazuju da u Banjoj Luci ne žele poštivati ustav BiH.
Kazao je kako je osobno privržen očuvanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH a međunarodna zajednica posvećena je očuvanju prava konstitutivnih naroda i svih drugih kako bi oni mogli izražavati svoj identitet no podjele duž etničkih crta nisu način da se prevladaju traume iz prošlosti.
Ciklični krugovi kriza se ponavljaju, a nastojanja međunarodne zajednice da se odgovornost prepusti političarima u BiH, kako je kazao, nisu dala rezultate pa se ponovo moralo posegnuti za ovlastima danim visokom predstavniku, primjerice kroz suspendiranje spornog zakona o državnoj imovini što ga je donio parlament RS.
Istaknuo je kako ni stanje u Federaciji BiH nije dobro, jer tamo ni do danas nisu provedeni rezultati izbora iz 2018. godine, a sve je pogoršano neuspjelim pregovorima o izmjenama izbornog zakona.
"Iako još ima vremena da se postigne sporazum, izbori će se održati u listopadu. Provedba slobodnih izbora je obavezna i građani moraju imati mogućnost izraziti svoju volju u demokratskom procesu", kazao je Schmidt konstatirajući kako će međunarodna zajednica moći smanjiti angažiranje u BiH tek kada se stanje u zemlji stabilizira a opasnost od rata u cijelosti otkloni.
Potporu Schmidtu i njegovom izvještaju dali su predstavnici aktualnih članica Vijeća sigurnosti SAD, Velike Britanije, Francuske, Irske, Norveške, Albanije, Brazila, Meksika, Gabona, Kenije, Gane, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Indije koji su ujedno osudili sve postupke i politike kojima se dovodi u pitanje opstanak i cjelovitost BiH a posebice ponašanje vlasti RS. Gotovo svi su pozvali na neometanu provedbu listopadskih izbora kao i na dogovor o ustavnoj i izbornoj reformi.
Kineski je predstavnik izrazio načelnu potporu teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH a zamjenica ruskog veleposlanika je ustvrdila kako je najveći problem pokušaj centralizacije kojega provode Bošnjaci te je izrazila žaljenje zbog pojačanog angažiranja Zapada u BiH kao i zbog "destruktivne uloge" OHR-a.
Na sjednici Vijeća sigurnosti sudjelovao je i predsjedatelj Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
Džaferovićevu dolasku u New York prethodila je tipična bosanskohercegovačka drama u kojoj je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik koji zbog sankcija ne može putovati u SAD kanio neutralizirati Schmidtove ocjene tako što će na sjednicu Vijeća sigurnosti poslati člana svoje stranke i predsjedatelja Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltiju da on tamo brani politiku vlasti RS.
Taj je manevar spriječen u zadnji trenutak odlukom da na sjednicu ide Džaferović kao nominalni šef države koji ima viši status u odnosu na predsjednika vlade a Tegeltija se na kraju nije ni pojavio na East Riveru, iako je boravio u New Yorku.