Sarajevo je proteklih dana ponovno na vrhu svjetske liste na kojoj ga njegovi stanovnici nikako ne žele vidjeti. Od svih glavnih gradova svijeta u srijedu i četvrtak je goru kvalitetu zraka imao samo indijski Deli. Razlozi za takvo stanje su nesretna kombinacija prirodnih uvjeta i ljudskog djelovanja.
Planine i grad u kotlini pod njima ovih su dana dva različita svemira. Tristo tisuća stanovnika Sarajeva odvojeno je od neba i sunca debelom smjesom magle i smoga. Na ulicama se vidljivost mjeri u desecima metara, a zrak je toliko štetan po zdravlje da se Sarajevo često pojavljuje na vrhovima svjetskih crnih lista uz 100 puta mnogoljudnije megapolise Indije.
"Ovo je grozno, guši. Pogotovo srčane bolesnike. Vidite, ja jedva dišem, teško izgovaram. Ja ne mogu vjerovati da se ovo događa u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, da ne mogu ništa napraviti", rekla je Hajra Subašić.
"Zaista ne možete ne osjetiti to stezanje u nosu, grlu i plućima. Ne morate biti stručnjak da budete svjesni da ovakav zrak utječe na vaše zdravlje", rekla je Sunčica Kovačević.
Za razliku od Zenice ili Tuzle, Sarajevo je tijekom rata i poraća gotovo u potpunosti ostalo bez teške industrije. No zbijeno između brda i planina, Sarajevo pati od tzv. temperaturne inverzije, u kojoj se hladniji zrak i čestice od izgaranja fosilnih goriva potiskuju prema tlu.
Kad se u tu nezdravu smjesu ubaci i višednevna magla, Sarajevo dospijeva na vrh svjetske liste glavnih gradova s najgorom kvalitetom zraka.
"To je problem Sarajeva i on se može riješiti samo eliminacijom upotrebe fosilnih goriva i smanjenjem prometa. Svi ovi automobili na ulicama pridonose šteti", rekao je stručnjak za kvalitetu zraka Muris Spahić.
Potencijalno smrtonosne dišne tegobe Sarajlija posljedica su i ekološki zastarjele infrastrukture. Mnogi domovi još uvijek se griju na ugljen i drva. Ustajalosti zraka pridonosi loše urbano planiranje, koje se među ostalim očituje i u neprikladno velikom broju visokih građevina.