Mjesec dana kasnije 35-godišnji Guaido, predsjednik parlamenta Venezuele, proglasio se privremenim predsjednikom države, najavivši raspisivanje predsjedničkih izbora.
“Predstavnici (američke) administracije razgovarali su s Guaidoom u nekoliko navrata, također i tijekom njegovog posjeta Washingtonu u prosincu”, rekao je dužnosnik Bijele kuće za EFE, zamolivši da ostane neimenovan.
Glasnogovornik je odbio reći s kojim se točno osobama iz administracije sastao Guaido, no rekao je kako se s tim osobama sastao osobno.
Glasnogovornica republikanskog senatora Marca Rubija, utjecajnog posrednika američke politike u Latinskoj Americi, upitana je li se Guaido sastao s Rubijom u prosincu, odgovorila je niječno.
Amerika nije jedina zemlja u kojoj je Guaido bio
Mediji su ranije navodili da je Guaido u prosincu bio i u Brazilu i u Kolumbiji, čije vlade također traže odlazak Nicolasa Madura s vlasti. Ti navodni posjeti dogodili su se prije nego je Maduro 10. siječnja preuzeo svoj drugi predsjednički mandat temeljem rezultata izbora iz svibnja 2018.
Dio opozicije odbio je sudjelovati na tim izborima smatrajući ih namještenima. Kada je posjetio Washington u prosincu, Guaido još uvijek nije bio predsjednik parlamenta Venezuele. Ta funkcija mu je pripala 5. siječnja, nakon što su neki utjecajniji članovi njegove stranke Narodna volja odbili tu poziciju, rekavši kako ih je na različite načine iz igre izbacio Madurov režim koji ih progoni.
Pet dana kasnije Maduro je prisegnuo i preuzeo drugi mandat koji istječe 2024. godine. Guaido je sebe proglasio privremenim predsjednikom 23. siječnja tvrdeći da je Maduro "uzurpirao" vlast pa da je potrebno organizirati nove "slobodne i demokratske" izbore. Ustvrdio je da on kao predsjednik parlamenta ima tu ustavnu ovlast.
Maduro poručio da se nad Venezuelom provodi agresija zbog nafte
Donald Trump bio je prvi strani predsjednik koji je priznao Guaidoa za privremenog predsjednika države nakon čega je uslijedilo priznanje i nekih drugih zemalja.
"Predsjednik je to učinio jer je jasno vidio važnost poticanja demokracije u Venezueli“, rekao je dužnosnik Bijele kuće.
Španjolska, Francuska, Velika Britanija i Njemačka bile su dale osmodnevni ultimatum Maduru da odstupi s vlasti a nakon što je on to odbio učiniti u ponedjeljak i utorak je 21 od 28 zemalja Europske unije priznala Guaidoa, uključujući i Hrvatsku.
Italija, Irska, Slovenija, Grčka, Slovačka, Rumunjska i Cipar odbile su ga priznati kao i Norveška, Vatikan, Turska, Rusija, Kina, Sjeverna Koreja te druge azijske i afričke zemlje.
Guaido je u utorak u razgovoru za španjolsku javnu televiziju TVE rekao kako je Madurov režim opljačkao zemlju te zatvarao, mučio i ubio neke političke protivnike, a Maduro je s jednog skupa poručio kako se nad Venezuelom provodi agresija s ciljem oduzimanja njene nafte i prirodnih bogatstava pa da se vodi nenormalni psihološki rat.
Guaido je zatražio puštanje humanitarne pomoći u zemlju a Maduro je zatražio od zemalja predvođenih SAD-om ukidanje gospodarskih i financijskih sankcija uvedenih prije nekoliko godina. (Hina)