Ukrajina pokušava nadoknaditi manjak proturaketnih projektila tako što ruske balističke projektile nastoji uništiti još na zemlji. Taj bi zadatak mogao postati znatno teži ako Rusija doista raspolaže novom inačicom Iskandera koja može biti lansirana s položaja znatno udaljenijih od ukrajinske granice.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je rekao da je Kijev razvio taktiku napada na položaje s kojih Rusija lansira balističke projektile.
"Kada su naše zalihe protubalističkih projektila na minimumu, postoji druga taktika. Teža je i mi smo je razvili. Riječ je o lovu na njihove obližnje položaje s kojih lansiraju balističke projektile", rekao je Zelenski za portal Euromaidan Press.
Prema pisanju tog portala, Ukrajina je ove godine već dronovima napadala rusku infrastrukturu povezanu s balističkim projektilima na Krimu i u Rostovu. Veći domet ruskih projektila, međutim, omogućio bi premještanje lansera dublje u Rusiju, gdje bi ih ukrajinske snage teže pronalazile i napadale.
Novi problem za ukrajinsku proturaketnu obranu
Glavna obavještajna uprava Ministarstva obrane Ukrajine, GUR, objavila je u četvrtak da je Rusija tijekom jednog od kombiniranih napada na Kijev ovoga ljeta prvi put upotrijebila modernizirani balistički projektil 9M723-2.
"Tijekom jednog od kombiniranih raketnih napada na glavni grad ovoga ljeta neprijatelj je prvi put upotrijebio modernizirane balističke projektile 9M723-2, poznate i pod kodnim nazivom Iskander-1000", priopćio je GUR, a prenosi portal The War Zone (TWZ).
Prema ukrajinskoj obavještajnoj službi, novi projektil može pogoditi cilj udaljen do 550 kilometara. GUR povećanje dometa povezuje s većim motorom i odgovarajuće povećanim lanserom. Prethodna inačica, 9M723-1, prema istom izvoru ima domet od 390 kilometara.
GUR je uz priopćenje objavio fotografije dijelova za koje navodi da pripadaju novom projektilu, ali nije objasnio o kojim je dijelovima riječ, gdje su pronađeni i kada su pronađeni.
Ukrajinska proturaketna obrana već je opterećena nedostatkom projektila presretača za sustave Patriot. Zelenski je rekao da se očekuju dodatne isporuke, dok je TWZ izvijestio da postoje pokazatelji kako se novoisporučeni projektili za Patriot već koriste protiv ruskih balističkih projektila, uključujući Iskandere.
Ukrajina je pokušala proširiti i mogućnosti napada dronovima. Tražila je dopuštenje za uporabu dronova opremljenih Starlinkom protiv lansera do 200 kilometara unutar Rusije, no Zelenski je rekao da vlasnik SpaceX-a Elon Musk to nije odobrio.
Rusija povećava proizvodnju i dobiva pomoć iz Sjeverne Koreje
Stručnjak za projektile Fabian Hoffmann još je u svibnju naveo da ukrajinske obavještajne službe procjenjuju rusku proizvodnju na oko 60 projektila 9M723 mjesečno. Upozorio je da tu brojku treba smatrati gornjom granicom procjene.
Hoffmann je procijenio da bi ukupna ruska proizvodnja projektila 9M723 i Kh-47M2 sredinom 2026. godine mogla iznositi između 600 i 800 primjeraka godišnje, uz znatne mjesečne oscilacije ovisno o dostupnosti dijelova nabavljenih iz inozemstva.
Rusija istodobno povećava zalihe balističkih projektila uz pomoć Sjeverne Koreje. Prema GUR-u, Moskva već prima projektile KN-23 i KN-24, a od Pjongjanga je zatražila i KN-30, odnosno Hwasong-11C. Ukrajinska služba navodi da prijenos tih projektila u Rusiju zasad nije zabilježen.
KN-30 je povećana izvedenica projektila Hwasong-11, namijenjena nošenju većih bojnih glava. Sjeverna Koreja ranije je objavila da je ispitala njegove inačice s konvencionalnim visokoeksplozivnim bojnim glavama mase 2,5 i 4,5 tona te da taj projektil može nositi i nuklearnu bojnu glavu.
Razvoj nakon propasti sporazuma INF
Mogućnost pojave Iskandera većeg dometa spominjala se i prije posljednje objave GUR-a. Nepotvrđena izvješća pojavila su se još prošle godine, dok se još prošle godine pisalo da Rusija priprema novu inačicu Iskandera s većim dometom i poboljšanom preciznošću.
Takav razvoj počeo se spominjati nakon raspada Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa, poznatog kao INF. Sjedinjene Države povukle su se iz sporazuma 2019. godine, a Rusija ga je ubrzo nakon toga također napustila.
INF je Sjedinjenim Državama i tadašnjem Sovjetskom Savezu, a poslije Rusiji, zabranjivao raspoređivanje konvencionalnih i nuklearnih projektila lansiranih sa zemlje dometa od 500 do 5500 kilometara.
Pojava Iskandera većeg dometa zato za Ukrajinu nije samo pitanje nove ruske raketne sposobnosti. Ona izravno otežava strategiju kojom Kijev pokušava smanjiti ovisnost o ograničenim zalihama projektila presretača uništavanjem ruskih lansera prije nego što uopće uspiju ispaliti projektile.