Na Saturnovu mjesecu

Nova nada u potrazi za dokazom izvanzemaljskog života

Slika nije dostupna
Sunčev sustav je prva postaja čovječanstva u nadi da pronađemo znakove života. Do sada se sve činilo pusto i beživotno, no tračak nade može biti i u onim najsitnijim česticama koje ćemo ubrzo moći vrlo precizno analizirati.

Čovječanstvo nije ni zagrebalo površinu sveobuhvatnog istraživanja naše galaksije, a kamoli svemira, no kada je u pitanju Sunčev sustav imamo prilično dobru ideju što se tu nalazi.

Svjesni smo da se u kraterima na Marsu ne kriju podzemni gradovi, ali ipak je rano otpisati sve mogućnosti. Nakon svih misija još ima itekako dovoljno opcija za istraživanje tragova života u našem sustavu. Pomoć u tom otkriću stigla je nedavno, pošto su znanstvenici otkrili nov i pouzadniji način da provjere što se događa u našem planetarnom susjedstvu.

Prva i najvažnija destinacija je ledom pokriven Saturnov mjesec, Enceladus.

Novi istraživački članak Jaya Nadeaua i njegovog tima iz Caltecha, koji je objavljen u časopisu Astrobiology, razrađuje novu tehniku fotografiranja koja bi znanstvenicima omogućila potrebne informacije za otkrivanje i identifikaciju mikroskopskog života u svemiru - točnije mikroba koji bi se mogli skrivati ispod površine Saturnovog smrznutog mjeseca.

Enceladus je u potpunosti zaleđen, što ne zvuči kao najugodnije mjesto za za život, ali dobra vijest je da ispod smrznute površine postoji voda. To je potvrđeno upravo fotografijama koje je uspjela uhvatiti NASA-ina Cassini letjelica koja je na svojoj zadnoj misiji.

Fotografije prikazuju kako se masivni mlazovi vode pod pritiskom izbacuju kroz pukotine leda, a upravo zato što je Enceladus toliko malen, gravitacijska sila nije dovoljno jaka da zadrži vodenu paru, pa ona slobodno odlazi u svemir. To znantno olakšava proces prikupljanja vode s Enceladusa, ali NASA još traži pravi alat za istraživanje tih uzoraka, izvještava BGR.

Nadeau i njegovi kolege predložili su rješenje u obliku holografskog mikroskopa posebno dizajniranog za otkrivanje mikrobiološkog života i razlikovanja malih živih organizama od komadića prašine i ostataka koji najčešće ugrožavaju vjerodostojnost uzorka i podataka.

"Razlikovati mikrobe i mrvicu prašine teže je nego što biste mislili. Za istraživanje je potrebno razlikovati Brownovo gibanje, koje označava slučajno kretanje tvari, od namjernog, voljnog gibanja živog organizma", kaže Nadeau.

Novi sustav mikroskopa ima mogućnost precizno odrediti tu važnu razdiobu izvora kretanja čestica. Ipak, još su potrebna razna daljnja testiranja i implementacija, ali ovo je uistinu obećavajući početak za novu tehniku koja bi mogla pružiti prvi dokaz izvanzemaljskog života.