- Rusi su napustili Zmijski otok, kažu da je to znak dobre volje da se otvore humanitarni koridori za izvoz žitarica. Ukrajinci kažu da je to njihova strateška pobjeda
- UN objavio alarmantno izvješće o stanju ljudskih prava u Ukrajini
- Rusija zaprijetila odmazdom Norveškoj zbog blokade puta prema arktičkom otočju Svalbard
- Rusija švedske i finske planove o pristupanju NATO-u smatra destabilizirajućim
- Turska podržala ulazak Finske i Švedske u NATO
- Volodimir Zelenski od NATO-a opet zatražio oružje
- Sirija je priznala suvereni Luhansk i Doneck
Tijek događaja iz minute u minutu pratite u nastavku:
14:36 Ruske snage napustile su u četvrtak stratešku crnomorsku ispostavu Zmijski otok u velikoj pobjedi Ukrajine koja bi mogla ublažiti rusku blokadu izvoza žitarica.
"KABOOM!", tvitao je Andrij Jermak, predstojnik ureda ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. "Nema više ruskih vojnika na Zmijskom otoku. Naše oružane snage odradile su sjajan posao."
Ukrajinsko južno vojno zapovjedništvo objavilo je na Facebooku fotografiju nečega što izgleda kao otok, gledano iz zraka, s najmanje pet ogromnih stupova crnog dima koji se uzdižu nad njim od, kako je reklo, napada projektilima i topništvom.
"Neprijatelj je žurno evakuirao ostatke garnizona s dva glisera i vjerojatno napustio otok. Trenutačno je Zmijski otok zahvaćen vatrom, odjekuju eksplozije."
Reuters nije mogao odmah provjeriti fotografiju niti izvješća zaraćenih strana.
13:57 Zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije Dmitri Medvedev izjavio je u četvrtak da se u određenim okolnostima sankcije protiv Moskve mogu smatrati činom agresije i opravdanjem za rat.
"Želim još jednom naglasiti da se u određenim okolnostima takve neprijateljske mjere mogu kvalificirati i kao čin međunarodne agresije. Pa čak i kao 'casus belli' (opravdanje za rat)", rekao je Medvedev dodajući da se Rusija ima pravo braniti.
Rusija se suočila s nizom gospodarskih sankcija zapadnih zemalja što je bio njihov odgovor na invaziju na Ukrajinu 24. veljače koju Putin naziva "posebnom vojnom operacijom".
Medvedev, bivši ruski predsjednik kojeg su nekoć smatrali liberalom, postao je jedan od najžešćih zagovornika rata iznijevši niz oštrih osuda protiv zapada.
13:50 Papa Franjo u četvrtak je implicitno optužio Rusiju za "oružano osvajanje, ekspanzionizam i imperijalizam" u Ukrajini, nazvavši sukob "okrutnim i besmislenim agresivnim ratom".
Papa je u razgovoru s izaslanstvom pravoslavnih čelnika u Rimu rekao da je to sukob kršćana koji su se okrenuli jednih protiv drugih.
I u Rusiji i Ukrajini su većinom pravoslavni kršćani, ali u Ukrajini postoji značajna katolička manjina.
"Pomirenje među razdvojenim kršćanima, kao sredstvo doprinosa miru među narodima u sukobu, ovih dana je pravo vrijeme za njegovo razmatranje budući da je naš svijet poremećen okrutnim i besmislenim ratom u kojem se mnogi, mnogi kršćani bore jedni protiv drugih", rekao je Papa.
"Ne možemo dopustiti da zapadni Balkan postane još jedan poligon za Putinove pogubne težnje"
13:01 Britanski premijer Boris Johnson potvrdio je u četvrtak kako će njegova vlada poslati pomoć Bosni i Hercegovini upozorivši kako je ta zemlja suočena s najvećom prijetnjom opstanku od rata te da je Rusija izravno odgovorna za potkopavanje stabilnosti BiH.
"Ne možemo dopustiti da zapadni Balkan postane još jedan poligon za Putinove pogubne težnje. Raspirujući vatru secesionizma i sektaštva Rusija nastoji poništiti postignuća u BiH iz protekla tri desetljeća koja su doprinijela stabilnosti na cijelom kontinentu", izjavio je Johnson kako ga citiraju u izjavi na službenoj mrežnoj stranici ureda britanskog premijera. Više o tome čitajte >>OVDJE
Putin: Spreman sam na dijalog
12:50 Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u četvrtak da je Moskva otvorena za dijalog o strateškoj stabilnosti i neširenju nuklearnog oružja.
Unatoč ruskoj invaziji na Ukrajinu, i Moskva i Washington naglasili su važnost nastavka komunikacije o pitanju nuklearnog oružja.
Dvije zemlje daleko su najveće svjetske nuklearne sile s ukupno oko 11.000 nuklearnih bojevih glava.
"Rusija je otvorena za dijalog o osiguranju strateške stabilnosti, očuvanju režima neširenja oružja za masovno uništenje i poboljšanju situacije u području kontrole naoružanja", kazao je Putin na pravnom forumu u rodnom gradu Sankt Peterburgu.
This browser does not support the video element.
Rekao je da će napori zahtijevati "mukotrpan udruženi rad" i ići u smjeru sprječavanja ponavljanja "onoga što se danas događa u Donbasu".
Ruski čelnik tvrdi da je Moskva napala Ukrajinu kako bi zaštitila od progona etničke Ruse i govornike ruskog jezika u istočnoj regiji Donbas. Te je tvrdnje ponovio u četvrtak optužujući Ukrajinu za "zločine protiv čovječnosti".
Ukrajina i zapad kažu da je ruska invazija na susjeda bila ničim izazvan čin agresije s ciljem zauzimanja ukrajinskog teritorija i svrgavanja predsjednika Volodimira Zelenskog.
12:27 Švedska namjerava Ukrajini poslati više naoružanja, uključujući protuoklopno oružje i opremu za čišćenje mina, reklo je ministarstvo obrane u Stockholmu nakon vladine odluke.
Ukupna vrijednost paketa podrške iznosi otprilike 500 milijuna švedskih kruna (nešto više od 351 milijun kuna).
Švedska, koja se poput susjedne Finske prijavila za članstvo u NATO savezu sredinom svibnja, Ukrajini je poslala raznu vojnu opremu u četiri navrata.
Ta je oprema uključivala tisuće protuoklopnih bacača, osobnu zaštitnu opremu, hranu, opremu za razminiranje, vatreno i protubrodsko oružje.
Šveđani su Ukrajini također pružili i financijsku potporu.
12:00 Prvi teretni brod napustio je ukrajinsku luku Berdjansk koja je pod ruskom okupacijom, rekao je u četvrtak lokalni dužnosnik nakon što je Rusija priopćila da je luka razminirana i da je spremna za nastavak isporuka žita.
"Nakon višemjesečnog prekida prvi teretni brod napustio je luku Berdjansk", objavio je Jevgenij Balickij, dužnosnik kojeg su postavili Rusi na okupiranim područjima regije Zaporižija, u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Ruske novinske agencije TASS i RIA citirale su Balickija koji je rekao da prvi teretni brod koji je isplovio prevozi 7000 tona žita "prijateljskim zemljama".
Ukrajina je optužila Rusiju za krađu pšenice s teriorija koji su zauzele ruske snage od početka invazije krajem veljače. Kremlj niječe da je Rusija ukrala ukrajinsko žito.
11:35 Norveška ne blokira ruski pristup arktičkom arhipelagu Svalbard, već samo primjenjuje međunarodne sankcije, a Rusija ima druge načine da dođe do svojih naselja, rekla je Reutersu ministrica vanjskih poslova te nordijske zemlje.
Rusija je u srijedu optužila Norvešku da ometa isporuku neophodne robe i zaprijetila osvetom Oslu zbog pristupa Svalbardu, navodeći neodređene "mjere odmazde" ako ne riješi problem.
Svalbard, na pola puta između norveške sjeverne obale i Sjevernog pola, dio je Norveške, ali Rusija ima pravo eksploatacije prirodnih resursa otočja prema ugovoru iz 1920., a neka tamošnja naselja uglavnom su naseljena Rusima.
Članica NATO-a Norveška, koja nije u Europskoj uniji, ali primjenjuje sankcije EU-a protiv Rusije, rekla je da sankcije neće utjecati na prijevoz robe morem do Svalbarda.
Međutim, veći dio tereta za ruska naselja na arhipelagu prvo prolazi cestom kroz graničnu točku između Rusije i Norveške na kopnu, koja je zatvorena za sankcioniranu robu.
"Norveška ne krši Svalbardski sporazum", rekla je norveška ministrica vanjskih poslova Anniken Huitfeldt.
11:11 Ruske snage povukle su se sa Zmijskog otoka kod ukrajinske obale u Crnom moru kao "znak dobre volje", priopćilo je u četvrtak Ministarstvo obrane.
Ministarstvo je priopćilo kako taj potez pokazuje da Rusija ne ometa napore Ujedinjenih naroda da organiziraju humanitarni koridor za izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine.
Zmijski otok, koji je Rusija zauzela prvog dana invazije, stekao je svjetsku slavu kada su ukrajinski graničari koji su se tamo nalazili odbili zahtjev ruskog ratnog broda za predaju.
11:10 Europski sud za ljudska prava (ECHR) priopćio je u četvrtak da je izdao nalog Rusiji da osigura da se smrtna kazna protiv dvojice Britanaca koja su zarobljena nakon borbi u Ukrajini ne izvrši.
Ranije ovog mjeseca sud u samoproglašenoj Narodnoj Republici Donjeck (DPR) u istočnoj Ukrajini osudio je britanske državljane Aidena Aslina i Shauna Pinnera na smrt, optužujući ih za "plaćeničke aktivnosti".
ECHR je priopćio da je izdao nalog za privremenu mjeru Rusiji tražeći da "osigura da se smrtna kazna izrečena podnositeljima zahtjeva ne izvrši i da osigura primjerene uvjete njihova pritvora i pruži im svu potrebnu medicinsku pomoć i lijekove".
Obitelji muškaraca poriču da su njih dvojica, koji su bili angažirani u ukrajinskim oružanim snagama, bili plaćenici.
Britanija je dosad odbijala javno pokrenuti to pitanje s vlastima u Donecku, čiju neovisnost priznaje samo Rusija, rekavši da se nada da bi Kijev mogao osigurati puštanje muškaraca na slobodu.
10:14 Nekadašnji stalni predstavnik Velike Britanije u NATO-u u razgovoru za Sky News izjavio je kako je Velika Britanija u novom hladnom ratu.
"Nepobitno je da smo u verziji hladnog rata 21. stoljeća. Dinamika je vrlo poznata svima koji su proživjeli hladni rat 20. stoljeća i bojim se da će ta dinamika potaknuti nove izdatke za obranu", rekao je sir Adam Thomson.
9:52 Rusija se koristi topništvom kako bi pokušala blokirati ukrajinski grad Lisičansk, posljednji dio istočne regije Luhansk pod kontrolom Kijeva, objavila je ukrajinska vojska u jutarnjem pregledu stanja u četvrtak.
Ukrajinski glavni stožer objavio je da se napadi događaju oko rafinerije nafte u gradu.
Proruski separatisti u međuvremenu su ustvrdili da su preuzeli kontrolu nad područjem oko tvornice, prema objavi njihova predstavnika Rodiona Mirošnika na Telegramu.
Ukrajinska vojska optužila je Rusiju za granatiranje civilne infrastrukture, ali te tvrdnje nisu mogle biti neovisno potvrđene.
Separatisti su rekli da se kijevske snage povlače prema sjeverozapadu, a da su ruski vojnici već napredovali do predgrađa Lisičanska.
Ukrajinski glavni stožer naveo je da se borbe vode zapadno od grada i da ruske snage još uvijek pokušavaju uspostaviti kontrolu ključne ceste između Lisičanska i grada Bakhmuta.
Izvijestili su o napadima sjeveroistočno od Bakhmuta i rekli da su ukrajinske snage uspjele zaustaviti rusku ofenzivu južnije, gdje su moskovske snage pretrpjele značajne gubitke.
Nisu navedeni drugi detalji.
Borbe su se također vodile u istočnoj regiji Doneck, a obranjeni su i prethodno zauzeti položaji u gradu Harkivu na sjeveroistoku zemlje, priopćila je vojska.
7:50 Rusija je odlučila postrožiti kontroverzni zakon o "stranim agentima", prema kojem će sve organizacije ili pojedinci koji su primili neki oblik podrške iz inozemstva ili su pod nekim oblikom "stranog utjecaja" biti smatrani "stranim agentima". Zakon, koji stupa na snagu početkom prosinca, prihvaćen je većinom glasova u ruskom parlamentu u srijedu.
Rusko zakonodavstvo dosad je nevladine organizacije moglo proglasiti "stranim agentima" samo ako su se financirale novcem iz inozemstva. Osobama koje su označene kao "strani agenti" sada je također zabranjeno predavati u ruskim školama.
7:00 Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u srijedu da bi bio "odvratan prizor" da su čelnici G7 skinuli odjeću na nedavnom samitu u Njemačkoj.
Uoči sastanka na samitu G7 u njemačkom Schloss Elmauu u nedjelju čelnici skupine G7, dok su pozirali za skupnu fotografiju, našalili su se Putinovoj sklonosti fotografijama bez majice.
"Ne znam kako su se planirali skinuti, iznad ili ispod struka", rekao je Putin novinarima tijekom posjeta Turkmenistanu i dodao da "misli da bi to u svakom slučaju bio odvratan prizor". Putin je potom savjetovao čelnike G7 da su tjelovježba i manje pića potrebni za postizanje sklada između tijela i duše, prenosi ruska novinska agencija TASS.
6:50 Amnesty International (AI) zaključio je da je ruski zračni napad na kazalište u ukrajinskom gradu Mariupolju u ožujku bio ratni zločin.
Ta organizacija za ljudska prava tri je mjeseca prikupljala dokaze o zločinu, a svoje je nalaze iznijela u izvješću objavljenom u četvrtak. Među iznesenim dokazima su 52 izjave svjedoka, od kojih su 28 dali ljudi koji su bili u kazalištu ili u blizini kazališta u vrijeme napada.
"Nakon mjeseci rigorozne istrage, analize satelitskih snimaka i razgovora s desecima svjedoka zaključili smo da je napad bio jasan ratni zločin koji su počinile ruske snage", rekla je Agnes Callamard, glavna tajnica Amnesty Internationala.
6:40 To što je ruski predsjednik Vladimir Putin učinio u Ukrajini je "zlo", rekao je britanski premijer Boris Johnson, dok je britanska vlada objavila da će Kijevu dati dodatnu vojnu pomoć vrijednu milijardu funti.
Johnson je u razgovoru GB News na samitu NATO-a u Madridu na pitanje je li Putin bio zao rekao: "Mislim da je ono što je učinio zlo. I mislim da iz toga vjerojatno slijedi da, ako ste ono što radite, svakako jest (...) Bio je to užasan čin neopravdane agresije protiv nedužnog stanovništva", dodao je.
6:30 Dok su čelnici 30 članica NATO-a razgovarali u Madridu, ruske su snage intenzivirale napade u Ukrajini, uključujući raketne napade i granatiranje na južnu regiju Mikolajiva blizu bojišnice i Crnog mora.
6:20 Ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje želi zauzeti veći dio Ukrajine, ali njegove su snage toliko iscrpljene borbama da u bliskoj budućnosti vjerojatno mogu samo postupno napredovati, rekla je ravnateljica Nacionalne obavještajne službe Avril Haines.
Prema trenutačnoj procjeni američkih obavještajnih službi o ratu koji traje više od četiri mjeseca, rekla je da je njihov konsenzus da će se on nastaviti još "dugo vrijeme": "Ukratko, slika je i dalje prilično mračna, a stav Rusije prema Zapadu postaje sve tvrđi.''
Haines je rekla da američke obavještajne agencije vide tri moguća scenarija, a najvjerojatniji je žestoki sukob u kojem ruske snage "ostvaruju postupne dobitke, bez proboja". Drugi scenariji su veliki ruski proboj ili uspješna ukrajinska stabilizacija bojišnice uz postizanje manjih napredovanja, možda u blizini grada Hersona pod kontrolom Rusije i na drugim područjima južne Ukrajine.
Što se događalo 126. dana rata u Ukrajini možete pročitati >>OVDJE.