- Vadim Šišimarin, 21-godišnji zapovjednik tenka, osuđen je na doživotni zatvor zbog ratnog zločina.
- Iz Kremlja poručuju da su zabrinuti za njegovu sudbinu.
- U Donjecku je u planu organiziranje međunarodnog suda za branitelje Azovstala.
- Poljska raskida međuvladin sporazum o plinu s Rusijom.
- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je na maksimalne sankcije protiv Rusije.
Tijek događaja iz minute u minutu pratite u nastavku:
14:47 Gotovo 90 ljudi ubijeno je u ruskom raketiranju sela Desna u regiji Černihiv, izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. U napadu koji se dogodio prošlog utorka poginulo je 87 ljudi.
"Danas smo završili radove u Desni. Pod ruševinama je 87 stradalih. Pronađeno je 87 leševa", rekao je. Prošlog tjedna ukrajinske vlasti priopćile su da je osam osoba ubijeno u napadu.
Na dan napada, glasnogovornik ruske vojske rekao je da su visokoprecizne rakete dugog dometa pogodile ukrajinske pričuvne snage u centru za obuku u blizini Desne i na jednom drugom mjestu.
U veljači pokušali ubiti Putina
14:42 U veljači je pokušan atentat na ruskog predsjednika Vladimira Putina, tvrdi visoki ukrajinski sigurnosni dužnosnik Kirilo Budanov. Šef glavne obavještajne uprave u ukrajinskom Ministarstvu obrane, rekao je da su ruskog čelnika napali predstavnici iz regije Kavkaza, koja se nalazi između Crnog i Kaspijskog mora.
"Ovo je informacija koja nije službeno potvrđena. Bio je to apsolutno neuspješan pokušaj, ali stvarno se dogodilo prije otprilike dva mjeseca. Ponavljam, ovaj pokušaj je bio neuspješan. Nije bilo javno priopćenje o ovom događaju, ali se dogodio", dodao je Budanov za Ukrajinsku Pravdu.
13:02 Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je, prije nego je bila poznata presuda 21-godišnjem vojniku Vadimu Šišimarinu, da je Rusija zabrinuta za njegovu sudbinu. Šišimarin je u Kijevu osuđen na doživotnu kaznu zbog ratnog zločina počinjenog tijekom invazije na Ukrajinu.
"Nesumnjivo smo zabrinuti za sudbinu našeg građanina. Nažalost, tamo nemamo priliku braniti njegove interese jer je djelovanje naših institucija u Ukrajini prestalo", rekao je Peskov. "Ali to ne znači da nećemo razmotriti nastavak pokušaja korištenja drugih kanala. Sudbina svakog ruskog građanina je za nas od najveće važnosti", rekao je.
Kremlj optužio Zapad za globalnu prehrambenu krizu
12:55 Zapadne zemlje pokrenule su globalnu prehrambenu krizu uvođenjem najstrožih sankcija u modernoj povijesti Rusiji, tvrdi Kremlj. "Rusija je uvijek bila prilično pouzdan izvoznik žitarica", rekao je Peskov.
"Mi nismo izvor problema. Izvor problema koji dovodi do gladi u svijetu su oni koji su nam uveli sankcije, i same sankcije", dodao je.
Rusija i Ukrajina zajedno proizvode gotovo trećinu globalnih zaliha pšenice. Ukrajina je također veliki izvoznik kukuruza, ječma i ulja od suncokreta i uljane repice.
12:37 Timofei Voronov, 21-godišnji student kulturoloških studija na Moskovskoj Visokoj ekonomskoj školi, nakon što je priveden na antiratnom skupu, pozvan je u ožujku na razgovor kod zamjenika ravnatelja prestižnog sveučilišta.
Zajedno s nekoliko drugih studenata, Voronovu je pokazan popis novih zakona, uključujući one koji nalažu duge zatvorske kazne za širenje "lažnih vijesti" o ruskoj vojnoj kampanji u Ukrajini, piše The Moscow Times.
Rekao je i da je od njega zatražen potpis na dokumentu u kojem se navodi kako je obaviješten o rizicima sudjelovanja na antiratnim prosvjedima. "Postojao je veliki popis drugih studenata koji su trebali prisustvovati takvim sastancima", rekao je. "Bilo je najmanje 20 imena", dodao je.
12:26 Globalna zajednica mora uvesti maksimalne sankcije Rusiji, uključujući puni embargo na naftu, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u videoobraćanju Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu.
"Međunarodna zajednica mora biti spremna koristiti sankcije preventivno, a ne samo odgovoriti na prijetnje u budućnosti", poručio je svjetskim i poslovnim čelnicima nazočnima. "Da su te sankcije uopće bile na snazi, Rusija ne bi mogla napasti Ukrajinu", dodao je i pozvao na potpunu zabranu ruskih banaka i potpuni prekid trgovine.
"Agresor treba znati neposredne posljedice svojih akcija", rekao j i dodao: "Moramo postaviti presedan za sankcije".
Doživotni zatvor za ratne zločine u Ukrajini
12:00 Ruski vojnik kojemu se sudilo za ratne zločine u Ukrajini osuđen je na doživotmnu kaznu zatvora. Zarobljeni vojnik narednik Vadim Šišimarin osuđen je za ubojstvo 62-godišnjeg Oleksandra Šelipova (62) u sjeveroistočnom selu Čupahivka 28. veljače.
21-godišnji zapovjednik tenka izjasnio se krivim i priznao da je ubio Šelipova nakon što mu je naređeno da ga ustrijeli. Sudac Serhij Agafonov je rekao da je Šišimarin, izvršavajući "kriminalnu zapovijed" vojnika višeg čina, ispalio nekoliko hitaca iz automatskog oružja u glavu žrtve.
Šišimarin, odjeven u plavu i sivu trenirku s kapuljačom, u tišini je promatrao sudski postupak iza kaljenog stakla i nije pokazivao emocije kada mu je pročitana presuda. Suđenje ima ogroman simbolički značaj za Ukrajinu, koja je optužila Rusiju za zvjerstva i brutalnost prema civilima tijekom invazije i rekla da je identificirala više od 10.000 mogućih ratnih zločina.
Rusija poriče namjerno gađanje civila i sudjelovanje u ratnim zločinima. Kremlj nije odmah komentirao presudu. Ranije je rekao da nema informacija o suđenju i da izostanak diplomatske misije u Ukrajini ograničava sposobnost Rusije da pruži pomoć.
11:12 Zarobljenicima iz Azovstala će suditi tribunal u separatističkom Donjecku, piše The Guardian pozivajući se na ruski Interfax. Vođa proruskih separatista u Donjecku rekao da je donesena odluka prema kojoj će svim ratnim zarobljenicima iz čeličane Azovstal suditi sud u Donjeckoj Narodnoj Republici.
"Zarobljenici iz Azovstala nalaze se na području Donjecke Narodne Republike. U planu je i organiziranje međunarodnog suda na teritoriju Republike", kazao je Denis Pušilin.
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova je naveo da će Moskva biti spremna vratiti se mirovnim pregovorima kada vodstvo u Kijevu pokaže "konstruktivan odgovor". Navodi se i da je rekao kako Rusija ne isključuje mogućnost razmjene zarobljenika u koje su uključeni oni koji su se predali iz tvornice Azovstal.
Ruski vojnici odustaju od borbe
10:37 Mediji često pišu o demotiviranoj ruskoj vojsci. Mlađi ruski časnik jedan je od onih koji su odustali od borbe u Ukrajini. Navodi kako je trebalo nekoliko tjedana spavanja na sanducima s granatama koji su služili kao krevet i skrivanja lica od Ukrajinaca usred sve većeg osjećaja krivnje, da bi došao do zaključka - ovo nije bila njegova bitka za borbu. Više o tome pročitajte >>OVDJE.
10:26 Američki predsjednik Joe Biden rekao je da Rusija mora "platiti dugoročnu cijenu" za svoje "barbarstvo u Ukrajini" u smislu sankcija koje su uvele SAD i njihovi saveznici. Na pitanje hoće li SAD braniti Tajvan ako ga napadne Kina, predsjednik je rekao da hoće, piše BBC.
"To je obaveza koju smo preuzeli", rekao je Biden. Peking smatra Tajvan odmetnutom provincijom koja se mora ujediniti s kopnom. "Složili smo se s politikom jedne Kine, potpisali smo je... ali ideja da se Tajvan može zauzeti silom jednostavno nije prikladna. "To će dislocirati cijelu regiju i biti još jedna akcija slična onome što se dogodilo u Ukrajini".
Poljska prekida sporazum s Rusijom
9:55 Poljska ministrica za klimu Anna Moskwa rekla je da je njezina zemlja odlučila raskinuti međuvladin sporazum s Rusijom u vezi s plinovodom Yamal iz 1993. godine.
"Ruska agresija na Ukrajinu potvrdila je točnost odlučnosti poljske vlade da postane potpuno neovisna od ruskog plina. Uvijek smo znali da Gazprom nije pouzdan partner", napisala je.
Pogledaj na Twitteru
"Nakon 30 godina, može se konstatirati da su odnosi u plinskoj industriji između Poljske i Rusije prestali", rekao je Pjotr Naimski, poljski povjerenik za stratešku energetsku infrastrukturu.
Dodao je da bi se poljski dio plinovoda Yamal-Europa, koji je prije korišten za crpljenje prirodnog plina iz Rusije, mogao koristiti za opskrbu iz Njemačke. "Ovaj dio infrastrukture za prijenos plina u vlasništvu je EuroPolGaza. Odjelom, kao i cijelim sustavom transporta plina u Poljskoj, upravlja GAZ-Sistem”, rekao je Naimski.
9:47 Misija Svjetske zdravstvene organizacije u Ukrajini objavila je na Twitteru da je "provjerila 30 dodatnih napada na zdravstvenu skrb" u zemlji.
"Do 23. svibnja u Ukrajini je potvrđeno 248 napada na zdravstvenu zaštitu. Ovi su se napadi dogodili između 24. veljače i 19. svibnja i prouzročili su 75 smrtnih slučajeva i 59 ozlijeđenih. Zdravstvena skrb nikada ne smije biti meta", navode.
Pogledaj na Twitteru
Ukrajina odbacila bezuvjetan prekid vatre s Rusijom
9:41 Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak odbacio je prekid vatre s Rusijom i rekao da Kijev neće prihvatiti bilo kakav dogovor s Moskvom koji bi uključivao ustupanje teritorija. "Rat neće prestati. Samo će biti stavljen na pauzu na neko vrijeme", rekao je i dodao da bi Rusija uzvratila jače čim bi pregrupirala snage.
"Nakon nekog vremena, s obnovljenim intenzitetom, Rusi će jačati svoje oružje, ljudstvo i raditi na svojim pogreškama, malo se modernizirati, otpustiti mnoge generale... I krenut će u novu ofenzivu, još krvaviju i opsežniju", rekao je Podoljak. "Rusija se ne može ostaviti na pola puta jer će zbog osvete biti još okrutnija", dodao je.
Odbacio je pozive na hitan prekid vatre koji bi uključivao ruske snage koje bi ostale na jugu i istoku Ukrajine, rekavši da "ruske snage moraju napustiti zemlju i nakon toga će biti moguć nastavak mirovnog procesa".
9:18 Očekuje se izricanje presude na prvom suđenju za ratne zločine koje se održava u Ukrajini od početka rata. Ruski vojnik, 21-godišnji Vadim Šišimarin priznao je krivnju za ubojstvo nenaoružanog civila nekoliko dana nakon početka invazije, piše BBC.
Tužitelji kažu da je zapovijedao jedinicom u tenkovskoj diviziji kada je njegov konvoj bio napadnut. On i još četvorica vojnika ukrali su automobil, a dok su putovali u blizini Čupahivke, naišli su na 62-godišnjaka na biciklu.
Prema riječima tužitelja, Šišimarin je dobio naređenje da ubije civila i za to je upotrijebio jurišnu pušku kalašnjikov. Vojniku prijeti doživotni zatvor. Ukrajina je dosad identificirala više od 10.000 mogućih ratnih zločina koje je počinila Rusija.
Moskva je zanijekala da su njezini vojnici gađali civile, ali istražitelji prikupljaju dokaze o mogućim ratnim zločinima kako bi ih iznijeli pred Međunarodni kazneni sud u Haagu.
Poginulo gotovo 30.000 ruskih vojnika
9:15 Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da bi stotinjak Ukrajinaca moglo umrijeti svaki dan tijekom nastavka borbi na istočnom dijelu zemlje.
Ukrajinske trupe trenutno pokušavaju obraniti istočni grad Sjeverodonjeck tijekom snažnih bombardiranja dok ruska vojska pokušava zauzeti Donbas. Jedina bolnica koja radi u gradu ima samo tri liječnika i zalihe za 10 dana, rekao je guverner pokrajine Luhansk Serhij Hajdaj.
8:20 Generalni štab ukrajinske vojske objavio je da je ruskoj vojsci od početka rata u Ukrajini ubijeno 29.200 vojnika, uništeno 1293 tenkova, 3166 oklopnih vozila, 204 aviona i 170 helikoptera.
Pogledaj na Twitteru
Broj žrtava sličan onome u ratu u Afganistanu
8:10 Rusija je vjerojatno pretrpjela sličan broj žrtava u prva tri mjeseca svoje invazije na Ukrajinu kao i Sovjetski Savez tijekom devetogodišnjeg rata u Afganistanu, priopćilo je u ponedjeljak Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva, piše CNN.
"Kombinacija loše taktike na niskim razinama, ograničenog zračnog pokrivanja, nedostatka fleksibilnosti i zapovjednog pristupa koji je spreman pojačati neuspjehe i ponovljene pogreške dovela je do ove visoke stope žrtava, koja nastavlja rasti u ofenzivi na Donbas", Ministarstvo je objavilo obavještajne podatke.
U utorak se navršavaju tri mjeseca otkako je Rusija 24. veljače započela svoj napad na Ukrajinu. Sovjetska invazija na Afganistan trajala je od prosinca 1979. do veljače 1989. godine.
7:48 Tri mjeseca nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, rat i rizici koje on predstavlja za svjetsku ekonomiju bit će u središtu Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u Davosu koji počinje u ponedjeljak.
5:00 Više od 100 milijuna ljudi protjerano je iz svojih domova diljem svijeta, objavila je Agencija UN-a za izbjeglice (UNHCR) u ponedjeljak, navodeći nove podatke o onima koji bježe od nasilja, sukoba, progona i kršenja ljudskih prava.
Rat u Ukrajini jedan je od čimbenika koji je natjerao milijune ljudi u bijeg, rekao je UNHCR, dodajući kako su dugotrajni sukobi u zemljama poput Etiopije i Demokratske Republike Kongo drugi čimbenici koji stoje iza velikih brojeva.
"To je rekord koji nikada nije trebao biti postavljen", rekao je visoki povjerenik UN-a za izbjeglice Filippo Grandi u izjavi poslanoj novinarima.
1:20 Ukrajinski parlament zabranio je u nedjelju simbole "Z" i "V" koje ruska vojska koristi za promicanje svog rata u Ukrajini, ali je pristao na poziv predsjednika Volodimira Zelenskog da dopusti njihovu upotrebu u obrazovne ili povijesne svrhe.
Yaroslav Zheleznyak, član oporbe, objavio je odluku na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, rekavši kako je od 423 zastupnika skupštine njih 313 glasovalo "za".
Zelenskij je stavio veto na raniju verziju zakona i pozvao da se ta dva simbola dopuste u muzejima, knjižnicama, znanstvenim radovima, udžbenicima i sličnim primjerima.
Niti jedno od ta dva slova ne postoji u ruskoj abecedi. Oni su se naširoko koristili, posebno na ruskim vojnim vozilima i opremi, za promicanje ciljeva sukoba.
Mogu nositi nuklearne bojeve glave, doseg im 18.000 kilometara
00:00 Rusija planira do kraja jeseni napraviti i razmjestiti oko 50 novih međukontinentalnih balističkih raketa Sarmat sposobnih za nuklearne napade, rekao je glavni direktor ruske svemirske agencije Roskosmos Dmitrij Rogozin.
Rakete će biti izrađenе u sibirskome gradu Krasnojarsku, kazao je za novinsku agenciju Interfax krajem tjedna.
Rusija je provela prvo testno lansiranje rakete Sarmat nove generacije u svemirskoj luci Pleseck na sjeveru Rusije u travnju.
Sarmat ima doseg od 18 tisuća kilometara te može biti opremljen nuklearnim bojnim glavama. Ovo bi omogućilo Rusiji da dosegne mete diljem svijeta lansirajući rakete preko sjevernoga ili južnoga pola.
Prvi Sarmati bit će stacionirani u Krasnojarskom kraju.
Predsjednik Vladimir Putin iskoristio je lansiranje rakete u travnju kako bi se zaprijetio zapadu u kontekstu ruskoga rata u Ukrajini.
Raketa bi mogla nadvladati sve vrste obrane te natjerati države da "bolje razmisle" prije nego li se zaprijete Rusiji, izjavio je tada Putin.
Što se događalo 88. dana rata u Ukrajini možete pročitati >>OVDJE.