Rusija je zaglavljena na ukrajinskom bojištu i izvodi masovne napade na Kijev. U europskim prijestolnicama raste strah da bi sljedeći potez Vladimira Putina mogao proširiti sukob na cijelu Europu.
Posljednjih tjedana Rusija je u izjavama sve ratobornije nastrojena prema baltičkim državama. Prijetila je bombardiranjem "centara za donošenje odluka" u Latviji nakon optužbi da u njoj žive ukrajinski operateri dronova, što su latvijske vlasti odbacile. Prošli tjedan u Litvi su se oglasili alarmi za zračnu uzbunu, prisiljavajući vladu na povlačenje u bunker nakon što su se iz Bjelorusije njezinu zračnom prostoru približili dronovi za koje se sumnja da su ruski.
Rusi su objavili i adrese tvrtki u osam europskih zemalja koje su navodno preko proizvodnje dronova povezane s Ukrajinom, upozoravajući na "nepredvidive posljedice i oštru eskalaciju" ako vojna pomoć Kijevu ne prestane.
Iako strahovi od mogućeg širenja sukoba na Europu nisu novi, nedavni događaji su ih pojačali. Nekoliko europskih dužnosnika nacionalne sigurnosti upozorilo je da bi Rusija mogla pokušati testirati koheziju NATO-a napadom na neku od baltičkih država, švedske i danske otoke u Baltičkom moru ili teritorij Saveza na Arktiku.
"Sigurnosno okruženje u Europi pogoršalo se u posljednja 24 mjeseca i vidimo veću spremnost ruske strane na preuzimanje većih operativnih rizika u hibridnim operacijama, uključujući i kinetičke elemente", rekao je švedski ministar obrane Pål Jonson u intervjuu za The Wall Street Journal. "Svjesni smo da moramo jačati sposobnost odvraćanja i obrane od Rusije."
Trumpove prijetnje i prilika za Putina
Nedavne prijetnje Donalda Trumpa povlačenjem iz NATO-a, kao i smanjenje američkih snaga u Europi, dodatno su oslabile Savez. Visoki europski dužnosnici strahuju da bi Rusija u sljedećih 12 mjeseci mogla procijeniti kako joj se otvara prilika, dok rat s Iranom izaziva novi energetski šok, jačajući krajnje desne stranke koje zagovaraju povratak kupnji ruske nafte i plina te prekid pomoći Ukrajini.
"Znamo da je cilj Rusije ugroziti cijelu europsku sigurnosnu arhitekturu, zato imamo sve razloge biti iznimno oprezni, nastaviti pomagati Ukrajini i nastaviti europsko naoružavanje", rekao je Benjamin Haddad, francuski ministar za europske poslove. Francusku iduće godine očekuju predsjednički izbori, a kandidat skloniji Rusiji ima ozbiljne izglede za pobjedu.
Obavještajni i vojni dužnosnici iz nekoliko europskih zemalja navode kako zasad nema znakova da Rusija premješta vojsku ili opremu radi napada na baltičke države ili druge dijelove Europe izvan Ukrajine. No upozoravaju da će se Putin uskoro suočiti s ozbiljnim problemom iscrpljivanja resursa. Ruske snage gube gotovo 35.000 vojnika mjesečno, prema procjenama zapadnih obavještajnih službi, više nego što Kremlj može regrutirati.
"Rusija si ne može priuštiti nastavak rata ovim tempom jer će suočiti sa zamkom smanjenja resursa", rekao je Oleksandr V. Daniljuk, predsjednik Centra za obrambene reforme u Kijevu. "To znači da će Putin morati eskalirati. Može to učiniti vertikalno, povećanjem intenziteta nasilja, uključujući nuklearne prijetnje bez stvarne uporabe nuklearnog oružja. A može i horizontalno – širenjem geografije sukoba kako bi zamrznuo rat pod povoljnijim uvjetima."
Rizik je velik, ali se "voli kockati"
Putin i dalje tvrdi da je pobjeda nadohvat ruke, premda njegovi vojni zapovjednici redovito prikazuju napredovanja na bojištu većima nego što jesu i tvrde da kontroliraju gradove koji su još pod ukrajinskom kontrolom, poput Kupjanska i Limana.
Nema naznaka da je Rusija odustala od svojeg strateškog cilja – dominacije nad cijelom Ukrajinom i promjene odnosa snaga u Europi. U službenom ruskom diskursu Europska unija, koja sada pruža najveći dio pomoći Ukrajini, prikazuje se kao neprijatelj koji mora biti kažnjen ili uništen.
"Rusija Europsku uniju jasno vidi kao prijetnju svom sustavu vlasti koji se temelji na represiji i strahu", rekao je Michael McGrath, europski povjerenik za demokraciju, pravosuđe i vladavinu prava. "Njihov je krajnji cilj uništiti Europsku uniju."
Ideja da se zastoj u Ukrajini razbije širenjem rata na baltičke članice NATO-a mogla bi biti primamljiva, ali i vrlo opasna za Putina, smatra njemački zastupnik Norbert Röttgen.
"To bi bio ogroman dodatni rizik za Putina, nakon što nije ostvario dovoljno uspjeha protiv Ukrajine, otvoriti još jedan veliki vojni sukob s mnogo snažnijim protivnikom", rekao je Röttgen.
Ipak, dodaje, Putin je poznat po tome što se upušta u velike rizike: "Unatoč mojim sumnjama, moramo računati s tim da se Putin ponaša iracionalno i na eskalirajući način."