Glasnogovornik azerbajdžanskog predsjedništva rekao je za agenciju AFP da je misija UN-a stigla "u nedjelju ujutro", a njezina je prvenstvena zadaća procijeniti humanitarne potrebe na licu mjesta.
Armenska separatistička vlast koja je kontrolirala Gorski Karabah tri desetljeća kapitulirala je i položila oružje prošli tjedan nakon munjevite 24-satne ofenzive kojom je Azerbajdžan osvojio taj teritorij koji mu po međunarodnom pravu pripada, no bio je nastanjen pretežito Armencima.
Proteklih dana poginulo je 600 ljudi tijekom ofenzive i nakon nje.
Enklavu je gotovo potpuno napustilo armensko stanovništvo i registriran je dolazak više od 100.000 izbjeglica koji su ušli u Armeniju u strahu od odmazde i etničkog čišćenja, unatoč pozivima službenog Bakua da ostanu.
Dolazak tako velikog broja izbjeglih u Armeniju prijeti humanitarnom krizom. Armenija, čije je stanovništvo pravoslavne vjeroispovijesti, nedjelju je proglasila danom molitve za Gorski Karabah. Crkve su zvonile u cijeloj zemlji, a poglavar Garegin II. slavio je misu u katedrali blizu glavnog grada Erevana.
Prihvat izbjeglica odvija se otežano, a protivnici armenskog premijera Nikola Pašinjana, koji ga optužuju za pasivnost i kukavičluk prema Moskvi, koja je trebala štititi saveznicu Armeniju, u subotu su ponovno na ulici tražili njegovu ostavku.
Armenski separatisti Gorskog Karabaha koji su primali vojnu i ekonomsku pomoć Erevana tijekom tri desetljeća opirali su se vladi u Bakuu nakon raspada Sovjetskog Saveza i dvaput su ratovali s Azerbajdžanom od 1988. do 1994. te u jesen 2020., kada je Azerbajdžan uspio vratiti velike dijelove enklave.