Ako se SAD uspije povući iz Pariškog sporazuma (proces koji će trajati godinama), posljedice za okoliš bit će ozbiljne. Ipak, posljedice njihovog povlačenja iz sporazuma ne ovise sad samo o Sjedinjenim Državama. Što će se dogoditi s rastom količine ugljičnog dioksida (CO2) i globalnog porasta temperature ovisi i o tome što druge zemlje odluče učiniti kao rezultat odluke SAD-a.
Istraživači iz Climate Interactivea su podijeljeni u analizi koju su nedavno donijeli. Ono što SAD "čini bitnim igračem" u cijeloj ovoj priči, jest činjenica da je SAD odgovoran za više od petine (21%) svih emisija koje su se planirale smanjiti do 2030. godine.
Kada se zatvori poglavlje o izlasku i SAD odustane od svojih obveza, Climate Interactive je izračunao da će do 2025. godine ta zemlja emitirati 6,7 milijarde tona CO2 godišnje umjesto 5,3 milijarde tona kako je bilo planirano. To bi povećalo globalne emisije za 3%, s još većim posljedicama koje nas očekuju do 2030. godine izvještava Business Insider.
Ako drugi ne budu složni, bit će vruće
Unatoč činjenici što se SAD povlači, ako se druge države budu pridržavale sporazuma, Trumpova odluka će zagrijati svijet samo za dodatnih 0.3 stupnjeva do 2100. godine. No, ukoliko odluka SAD-a dovede druge države u nedoumicu, globalne posljedice po okoliš bi se mogle zakomplicirati.
Kada je SAD potpisala na Pariški sporazum u prosincu 2015., odredili su si ambiciozan cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova za 26% do 28% do 2025. godine što nije čudno pošto je SAD najveći zagađivač u povijesti.
"Oni su odgovorni za gotovo trećinu viška ugljičnog dioksida koji zagrijava planet", izvještava New York Times. Ovih dana Kina emitira više CO2 nego SAD, iako su američki građani i dalje odgovorni za proizvodnju više od dvostruke količine CO2 po glavi stanovnika – što je najviše od bilo koga na svijetu.
Pariški sporazum ima obvezu pokušati održati globalnu temperaturu 2 stupnja iznad predindustrijskih razina - nešto što stručnjaci klime tvrde kako je neophodno kako bi se izbjegle razorne i nepovratne posljedice, uključujući porast razine mora, pojave toplinskih valova i sličnog.
Kao što pokazuje analiza Climate Interactivea, zemlje potpisnice Pariškog sprazuma (uključujući i SAD) vjerojatno neće postići taj cilj jer bi do toga uspjele doći samo kada bi se sve razvijene zemlje obvezale od 2030. smanjiti emisije za 5% kao i manje razvijene za 3.5% što je u računici uzimajući i SAD jedva izvedivo, a posebno sada kada je donešena odluka o povlačenju.
Opet je novac u pozadini
Ipak, čini se da su brojne druge zemlje na putu da postignu svoje određene ciljeve koje su si postavile u Pariškom sporazumu. Međutim, dio sporazuma također je uključivao SAD i druge zemlje kao pomoć u financiranju napora za smanjenje emisija u zemljama u razvoju.
Obama je obećao 3 milijarde dolara za fond koji je posvećen ovoj namjeni, ali do sada je preneseno samo milijardu dolara. Trump je u svojoj najavi 1. lipnja obećao da će odustati od tih obveza. Zemlje koje uključuju Indiju (treći najveći emiter), Kinu, Brazil i Južnu Afriku objavile su izjavu kojom pozivaju razvijene zemlje da poštuju svoje financijske obveze kako bi se smanjile emisije.
Ako američko odstupanje i financijsko povlačenje dovede do promijene obveza drugih zemalja, Climate Interactive izračunao je što bi mogle biti posljedice.
Usprkos Trumpovoj odluci o povlačenju SAD-a iz sporazuma, postoje i drugi čimbenici koji bi mogli promijeniti izračun zaštitu planeta. Državne i lokalne odluke, tržišni trendovi koji će se odmaknuti od fosilnih goriva, privatni napori i buduće političke administracije, svi oni zajedno mogu pokušati postići ono što SAD pokušava izbjeći, piše Business Insider.