Govoreći na skupu u Conwayu u Južnoj Karolini, Donald Trump prisjetio se kako je kao predsjednik rekao jednom predsjedniku čija država je članica NATO-a da će uskratiti američku pomoć i "ohrabriti" Rusiju da radi što želi sa saveznicima koji ne doprinose dovoljno vojnoj potrošnji.
"Priznanje Donalda Trumpa da namjerava dati Putinu zeleno svjetlo za još rata i nasilja, nastaviti brutalni napad na slobodnu Ukrajinu i proširiti agresiju na narod Poljske i baltičkih država je grozno i opasno", rekao je američki predsjednik Joe Biden.
Prema službenim procjenama, broj zemalja članica NATO-a koje ispunjavaju ili premašuju cilj potrošnje saveza iznosi samo trećinu.
Pogledaj na Twitteru
Kako bi mogla pridonijeti zajedničkoj obrani svaka bi članica morala trošiti na obranu 2% BDP-a, ali riječ je o dobrovoljnom cilju i nitko nije dužan to napraviti. Članice NATO-a ne plaćaju da pripadaju i ne duguju organizaciji ništa drugo osim doprinosa u uglavnom administrativni fond.
Američki predsjednici prije Trumpa izražavali su također zabrinutost, ali nisu davali ovakve opasne izjave. 2014. godine, za vrijeme administracije Baracka Obame, članice NATO-a dogovorile su se da će do 2024. krenuti prema trošenju 2% BDP-a na nacionalnu obranu. Stoltenberg je također kazao kako članovi trebaju više ulagati u svoje vojske.
Na svojem posljednjem samitu, održanom u srpnju u Litvi, čelnici NATO-a prilagodili su to obećanje pristajući potrošiti najmanje 2 posto BDP-a na svoje vojne proračune. Nije određen ciljni datum za postizanje cilja.
Dva posto je mjerilo koje bi svaki članica NATO-a trebao potrošiti na vlastitu obranu kako bi mogao pridonijeti zajedničkoj obrani saveza. Međutim, cilj je dobrovoljan i nema duga ili "delinkvencije"
Međutim, najnovije procjene pokazuju da sada samo 11 zemalja ostvaruje cilj, odnosno izdvaja više od 2% BDP-a, pri čemu je zanimljivo da su primjerice Francuska (1,90%), Njemačka (1,57%) i Norveška (1,67%) su znatno ispod praga od 2%, piše Forces.
Međutim, podaci NATO-a sugeriraju da izdvajanja Ujedinjenog Kraljevstva za obranu u postotku BDP-a također nisu u najjačem položaju jer ponovno padaju.
Velika Britanija jedna je od zemalja koje ispunjava cilj, ali više nije četvrta na popisu proporcionalne potrošnje, spustivši se na deseto mjesto, odmah ispred Slovačke (2,03%). Unatoč povećanim prijetnjama i napetostima u svijetu, postotak potrošenih Ujedinjene Kraljevine na obranu smanjio se, a ne porastao posljednjih godina, s 2,14 % u 2014. na procijenjenih 2,07 % u 2023.
Trend zemalja koje graniče s Ukrajinom, Rusijom ili njezinim susjedom i saveznikom Bjelorusijom sada premašuje smjernice NATO-a od 2 %, nakon nezakonite ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022.
Estonija (2,73%), Litva (2,54%), Finska (2,45%), Rumunjska (2,44%), Mađarska (2,43%) i Latvija (2,07%) premašuju smjernice saveza za izdatke za obranu.
Poljska je najveći potrošač saveza po udjelu u BDP-u, doprinoseći 3,90%, trošeći čak više od SAD-a (3,49%) koji j e na drugom i Grčke (3,01%) koja je treća.
Zemlje koje nisu ispunile cilj saveza su Francuska (1,90%), Crna Gora (1,87%), Sjeverna Makedonija (1,87%), Bugarska (1,84%), Hrvatska (1,79%), Albanija (1,76%), Nizozemska (1,70%), Norveška (1,67%), Danska (1,65%), Njemačka (1,57%), Češka (1,50%), Portugal (1,48%), Italija (1,46%), Kanada (1,38%), Slovenija (1,35%), Turska (1,31%), Španjolska (1,26%), Belgija (1,13%) i Luksemburg (0,72%).
Island, koji nema oružane snage, nije bio na popisu.