Andrej Plenković je u Bruxellesu na sastanku na vrhu EU otvorio i raspravu o reformi izbornog zakonodavstva u BiH, kako bi za godinu dana na izborima Hrvati mogli biti ravnopravno zastupljeni u institucijama.
"Ono što je najbitnije da je rasprava koju smo vodili jučer o cijeni energenata pokazala upravo ono što mi govorimo cijelo vrijeme u Hrvatskoj, a to je da se Unija, a tako i Hrvatska nakon više od godinu i pol dana bavljenja najvećom krizom u proteklih sto godina, a to je pandemija koronavirusa, borba za očuvanje radnih mjesta, borba za svakog radnika u privatnom sektoru, borba za normalno funkcioniranje države – našla u situaciji da sada s rastom cijene energenata na globalnom tržištu, osobito cijena plina, moramo pronaći zajednička srednjoročna rješenja", izjavio je hrvatski premijer Andrej Plenković u petak, uoči završnih sastanaka na vrhu EU u Bruxellesu.
Plenković je istaknuo kako ne bi bilo dobro da u vrijeme ekonomskog oporavka imamo problem sa standardom.
"Ja sam tu izložio ovo što je Hrvatska napravila do sada, mi smo kao što smo već puta rekli, načelno stabilni do kraja ove sezone grijanja, a to je početak travnja. Limitirali smo cijenu i dizela i benzina i na taj način stabilizirali situaciju i očekivanja s energentima.
Mjere, a to je alat koji je Komisija sugerirala prije desetak dana su pozdravljene, zaključci su jasni i mislim da ćemo se dobro koordinirati kako da ne bude prevelikog udara na standard Hrvata i Europljana. To su stvari s kojima će se sve vlade nositi sljedećih mjeseci", naglasio je.
U Bruxellesu se razgovaralo i o Bosni i Hercegovini, a tu temu otvorio je upravo hrvatski premijer.
"Ja sam otvorio pitanje follow up rasprave na Brdu kod Kranja i moram priznati da je to dobro prihvaćeno. Upozorio sam na tenzije koje postoje na djelovanje prije svega gospodina Dodika, a koji, kako što vidite s ovim najavama koje radi, šalje poruke destabiliziranja Bosne i Hercegovine. Hrvatska se zalaže za jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu, za njenu samostalnost i suverenost, kvalitetno funkcioniranje, ali isto tako sam vrlo jasno naglasio da EU treba pomoć, zajedno s našim partnerima, a tu prije svega mislim na Sjedinjene Američke Države da se postigne pravovremen dogovor o reformi izbornog zakonodavstva i da iduće godine na izborima koji će biti točno za godinu dana Hrvati kao jedan od tri konstitutivna naroda bude legitimno i ravnopravno zastupljen u najvišim institucijama Bosne i Hercegovine." Ta rasprava je dobro prihvaćena.
Za petak je u Bruxellu predviđen i sastanak o nezakonitim migracijama, potvrdio je Plenković te najavaio kako se to odnosi na nekoliko akcijskih planova s državama nečlanicama Europske unije kojima se želi pomoći da bolje upravljaju nezakonitim migracijama.
"Jedna od država za koju ćemo posredno prihvatiti Akcijski plan je Bosna i Hercegovina. Čujemo glasove naših kolega s Baltika, gdje dirigirano dolaze avioni migranata u Bjelorusiju i nakon toga ih se praktički gura prema granicama baltičkih država, doslovno ih se fizički gura da uđu na teritorij Baltičkih država, dakle na nezakonit način i oni su dosta zabrinuti i dižu tu temu. To je nešto što Hrvatska godinama doživljava na svojoj granici i mi ćemo prije svega istaknuti da smo pripravni za Schengen da želimo da se Unija štiti tako da se najbolje zaštiti vanjska granica Unije, a to je u ovom slučaju grčko-turska i bugarsko-turska granica. Na taj način iz našeg kuta te istočno-mediteranske zapadno-balkanske rute bi problema s nezakonitim migracijama bilo znatno manje", naglasio je Plenković te dodao kako je šest i pol tisuća hrvatskih policajaca danonoćno na granici već nekoliko godina, jer na taj način želimo pridonijeti boljoj zaštiti i vanjske granice EU.
Što se tiče ulaska Hrvatske u Schengen, svi uvjeti su ispunjeni i sada je samo stvar odluke, kazao je premijer.