„Ova vrsta karcinoma će se dogoditi bez obzira koliko savršeno bilo stanje”, rekao je dr. Bert Vogelsteinu, genetičar karcinoma na Sveučilištu Johns Hopkins u Baltimoreu čiji je studija objavljena u časopisu Science.
Novi rezultati se temelje na genetskoj sekvenciji i studijama karcinoma iz 69 zemalja diljem svijeta. Opsežna istraživanja na ovu temu uslijedila su nakon kontroverznog istraživanja iz 2015. godine koje je objavljeno u časopisu Science od istih istraživača koji su tada istražili slučaj samo na podatcima iz SAD-a.
Ta prva studija koju su napisali Vogelsteinu i matematičar Cristian Tomasetti, tvrdi da slučajne DNA greške nose puno više rizika za razvoj raka nego što se prvotno mislilo. Otkriće je izazvalo negodovanje među stručnjacima, a pogotovo od onih koji su bili uvjereni kako su uzroci raka većinom bili u načinu života, čimbenicima okoliša ili nasljednim genetskim nedostatcima.
„Iako je većina ljudi svjesna nasljednih i okolišnih uzroka raka kao što su pušenje, malo njih zna za rizik od slučajnih pogrešaka koje se javljaju svaki put kada se normalna stanica podijeli i kopira svoje DNA u dvije nove stanice“, rekao je Tomasetti za institut John Hopkins.
Takve DNA greške su bitan izvor mutacija karcinoma koje su u povijesti često bile znanstveno podcijenjene. Nova studija nudi prvu procjenu koliki je udio bolesti raka uzrokovan ovim slučajnim pogreškama.
Iako postoje razlike između pojedinih vrsta karcinoma, sveukupno znanstvenici procjenjuju da je 66 posto mutacija tih karcinoma rezultat pogreške kopiranja DNA, 29 posto njih je uzrokovano načinom života i čimbenicima okoliša, a preostalih 5 posto od genetskog nasljeđivanja.
Iako se većina tih mutacija ne može spriječiti, tim za istraživanje je naglasio da rano otkrivanje i liječenje može spriječiti mnoge smrti od karcinoma, bez obzira na uzrok.