Institu za javno zdravlje Srbije "Dr. Milan Jovanović Batut" objavio je podatke prema kojima je najviše oboljelih na području Beograda, 186.
Slijedi područje južne Bačke s 53 oboljela, južnog Banata s 48, Braničeva s 22 oboljele osobe i područje podunavskog okruga sa 16 osoba oboljelih od groznice Zapadnog Nila.
Na ostalim područjima Srbije je broj oboljelih ispod 10, priopćio je Institut.
U Europi prijavljeno 1317 oboljelih
U zemljama EU-a je do 4. listopada prijavljeno 1317 oboljelih. Najviše ih je u Italiji - 495, zatim Grčkoj 283, Mađarskoj 197, Rumunjskoj 256, Hrvatskoj 45, Francuskoj 16 te Austriji 15 oboljelih od groznice Zapadnog Nila. U Bugarskoj je prijavljeno šest oboljelih, Sloveniji tri, a u Češkoj jedan oboljeli.
U istom razdoblju, u EU su zabilježeni smrtni slučajevi koji se mogu dovesti u vezu s groznicom Zapadnog Nila i to: u Italiji i Rumunjskoj po 36, Grčkoj 34 te po jedan slučaj u Bugarskoj, Češkoj i Mađarskoj.
Bolest prenose komarci
Podsjetimo, groznica Zapadnog Nila je virusna bolest koja se sezonski pojavljuje (na području Europe sezonom se smatra vrijeme od lipnja do studenog). Bolest se prenosi ubodom zaraženog komarca. Bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka.
Period inkubacije bolesti traje od dva do 14 dana i u najvećem broju slučajeva prolazi bez pojave simptoma i znakova bolesti. U 10 do 20% slučajeva razvija se bolest sa simptomima nalik gripi uz neke od sljedećih simptoma: povišena temperaturu, umor i slabost, glavobolja, bolovi u leđima, mišićima i zglobovima, osip, povećani limfni čvorovi.
Kod vrlo malog postotka zaraženih ljudi (najčešće kod starijih osoba, osoba oboljelih od kroničnih bolesti, osoba s oslabljenim imunološkim sustavom, trudnica) razvija se bolest koja zahvaća središnji živčani sustav sa simptomima meningoencefalitisa koja zahtijeva bolničko liječenje, piše Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.
Trenutno nije dostupno cjepivo niti specifični antivirusni lijek protiv zaraze virusom Zapadnog Nila.