Sve što César stvarno želi jest otići s Kube. On je Kubanac koji radi kao barmen u Havani, ali jedva spaja kraj s krajem. Prošle godine pokušao je otići s Kube u rasklimanom čamcu, ali ga je obalna straža vratila. Sada ima drugi plan, a to je izravni let za Moskvu. Njegovu kartu platio je ruski regruter, no ovaj plan dolazi s velikom cijenom. Morat će se pridružiti ruskoj vojsci i boriti se u Ukrajini.
"Ako je to žrtva koju moram podnijeti, onda ću to učiniti", rekao je César, koji je ove godine napunio 19 godina i čije je ime promijenjeno kako bi se zaštitio njegov identitet, piše Politico.
"Možete biti nuklearni fizičar i još uvijek ovdje umrijeti od gladi", rekao je. "Sa svojom trenutačnom plaćom jedva mogu kupiti osnovne stvari poput toaletnog papira ili mlijeka". Rekao je kako se nada da će mu dopustiti da radi kao bolničar. Vijest o kubanskim borcima u Ukrajini zapljusnula je svjetske naslovnice ranije ovog mjeseca kada je Havana objavila da je otkrila lanac krijumčarenja ljudi koji je prisiljavao kubanske građane da se bore za Rusiju u ratu u Ukrajini.
"Kuba nije dio rata u Ukrajini. Djeluje i djelovat će energično protiv svakoga tko s nacionalnog teritorija sudjeluje u bilo kojem obliku trgovine ljudima u svrhu regrutiranja plaćenika”, priopćila je službena Kuba.
Razgovori s Kubancima na Kubi i u Rusiji otkrivaju drugu stranu priče. Radi se o očajnim mladićima koji regrutaciju u rusku vojsku vide kao priliku za bolji život. No čini se da ne znaju svi u što se to točno upuštaju.
Jedan regrut u kasnim četrdesetima u ruskom gradu Tula, kojeg ćemo zvati Pedro, rekao je da mu je obećan posao vozača za radnike i građevinski materijal, ali je po dolasku u Rusiju obučavan za borbu, s oružjem u ruci.
Razbijanje mreže novačenja Kubanaca otkriveno je nakon što je objavljena priča dvojice Kubanaca koji tvrde kako su im nudili poslove vozača, a završili su u ukrajinskim rovovima. Rekli su da su pretrpjeli batine, da su bili prevareni i da su ih držali zatočene.
Kubansko ministarstvo vanjskih poslova obećalo je da će djelovati energično protiv pokušaja novačenja Kubanaca ponavljajući: "Kuba nije dio sukoba u Ukrajini."
U studenom 2022. ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je dekret kojim se nudi državljanstvo onima koji se prijave u vojsku.
Rusiji treba topovsko meso
S velikim gubicima u Ukrajini, Rusiji treba topovsko meso, rekao je Pavel Luzin, viši suradnik u Centru za analizu europske politike (CEPA). Dodao je da većina stranih novaka dolazi iz srednjoazijskih i afričkih zemalja, Sirije i Afganistana.
"Bez znanja jezika, poznavanja terena ili prave obuke za moderno ratovanje, bit će brzo ubijeni i to je to", rekao je. Za većinu Kubanaca s kojima je Politico razgovarao sve je započelo krajem 2022. godine oglasima koji nude jednogodišnji ugovor s ruskom vojskom.
Plaća se sastojala od jednokratne pomoći od 195.000 rubalja (oko 2000 američkih dolara), nakon čega je slijedila mjesečna plaća od 204.000 rubalja (2100 dolara). Usporedbe radi, kubanski prosječni BDP po glavi stanovnika 2020. iznosio je 9500 dolara godišnje.
Od četiri muškarca koji su trenutačno u Rusiji i koji su podijelili svoje priče s Politicom, trojica su rekla da su ljetos dovezena s Kube. Kod kuće su se bavili ugostiteljstvom i građevinom ili su bili učitelji. Jedan je rekao da ima profesionalno vojno iskustvo. Dvojica su odslužila dvije godine standardnog obveznog vojnog roka.
Iako su znali da će ih zaposliti ruska vojska, uvjeravali su ih da neće biti na prvoj crti bojišnice, rekla je za Politico ogorčena supruga jednog novaka. Svi su željeli ostati anonimni jer bi se mogli suočiti s optužnicama za izdaju ili špijunažu.
Svaki od njih rekao je da su dovezeni iz Varadera zajedno s nekoliko desetaka drugih muškaraca. Rekli su da im putovnice nisu bile pečatirane pri odlasku, a da su po ulasku u Rusiju njihove migracijske kartice imale oznaku "turizam" kao svrha boravka.
Prilikom slijetanja u moskovsku zračnu luku Šeremetjevo regrute je dočekala žena koja se predstavila kao Diana, koja je rekla da je Kubanka s ruskim vezama. Zatim su ukrcani u autobus i dovedeni u ono što je jedan regrut opisao kao praznu školsku zgradu blizu Rjazanja, grada u zapadnoj Rusiji 200 kilometara jugoistočno od Moskve.
Ondje su prošli letimičan liječnički pregled i podvrgnuti su brdu birokracije, uključujući potpisivanje ugovora s ruskim Ministarstvom obrane. Jedan je regrut rekao da je španjolska verzija teksta bila dostupna onima koji su to izričito zatražili, ali drugi su rekli da je prevoditelj jednostavno usmeno sažeo njegov sadržaj.
Regruti su rekli da su neki od novopridošlih ostali u vojnoj jedinici u Rjazanju. No većina je prebačena u 106. gardijsku zračno-desantnu diviziju baziranu u gradu Tuli u blizini Moskve koja je bila raspoređena u nekim od najžešćih borbi u Ukrajini.
"Kada su nam dali uniformu i rekli da idemo na obuku, shvatio sam da se ovdje uopće ne radi o onome što su nam obećali", rekao je jedan novak. Dotad je, međutim, već sve bilo gotovo i kasno.
"Došao sam po bolji život, a ne da ubijam"
Kada je Politico razgovarao s Pedrom u Tuli, rekao je da se osjeća zarobljeno. "Došao sam ovamo kako bih svojoj djeci omogućio bolji život, a ne da ubijam. Neću ispaliti niti jedan metak."
Dodao je da je razmišljao o pokušaju bijega. "Ali kamo da idem?" postavio je pitanje. Nije lako reći koliko se kubanskih građana pridružilo ruskoj vojsci.
Regruti su rekli da je otprilike 140 Kubanaca trenutačno u Tuli. Pretpostavlja se da je u Rjazanju oko 90 Kubanaca. No nisu svi Kubanci prevarom ušli u rat. Na fotografijama koje dijele na internetu i u aplikacijama za slanje poruka mnogi ponosno poziraju u vojnoj opremi, a neki nose oružje.
"Nitko im nije prislonio pištolj na glavu", rekao je Yoenni Vega Gonzalez (36), kubanski migrant u Rusiji o svojim poznanicima u Ukrajini. "U ugovoru je jasno da idete u rat, a ne da igrate loptu ili kampirate." Ali oni koji kažu da su prevarom uvedeni u službu, naizgled manjina, žale se na kašnjenja plaćanja i kažu da im prijeti zatvor zbog opiranja naredbama.